Nase Novine, December 04, 1986

              I „.- - ill П- -. i( rt, ,W,W S?f ?Cfr' " ¥ !ч, 'l'..MkrVjv4'i .,.
.,,.w-r(-,, „, rt ;5l, ,--
Stf
. .
- ir- - IV ,„ jf
t 4#
4
f
V.i..
t VUK I 1847. GODINA
Borba za narodni jezik i novi pravopis
bila je posebno zaostrena cetrdesetih go-din- a
proslog veka. Najizrazitiji protivnik
Vukove reforme u to vreme bio je Jovan
Hadzic (Milos Svetic). Njegove rasprave
s Vukom odvijale su se preko tzv. "utu-ka- ".
Hadzic je imao uporiste u Matici
srpskoj i kod starije inteligencije u Voj-vodi- ni
i posebno kod crkvenih krugova.
Imao je podrsku i u Knezevini Srbiji kod
ustavobraniteljskih vlasti, koje nisu do-zvoljav-ale
stampanje knjiga Vukovim
pravopisom.
Vuk je, opet, glavnu podrsku imao u
Becu, u svojim djacima i saradnicima,
posebno Branku Radicevicu i Djuri Da-nicic- u
— "vucicima", kako su se sami
nazivali. Za pobedu Vukovih ideja pre-lomn- a
je 1847. godina. U cemu je njen
znacaj?
Te godine Vuk objavljuje svoj prevod
Novog zavjeta na narodnom knjizevnom
jpziku, bez odobrenja crkve, pokazavsi
blistavim primerom da je "prosti" na-rodni
jezik dostojan i sposoban i za iska-zivan- je
visokopoetskioh i najduhovnijih
sadrzaja. U ovom poslu Vuk je vise delo-va- o
kao stvaralac, neog kao obican pre-vodila- c.
Sam u predgovoru Svetog pi-sa- m
(Novog zavjeta) kaze: "Ja sam se tru-di- o
i jednako se trudim da bih jezik i to
koliko je moguce, svega naroda srpskog
pokazao kakav je".
Pod narodnim jezikom Vuk nije po-drazumev- ao
bilo koji sirovi narodni go-v- or
jednoga kraja, kao ni tudji vestacki,
kojim su pisali slavenoserpski pisci, vec
je isao na sintezu narodnog govora. Raz-lici- ti
su duhovni utiacji asimilovani u
Novom zavjhetu. U svoj prevod Vuk je
unosio i reci turskog porekla, zatim neke
Gaso jugosovensk sejenlka тј'ћсм
polomakanaSevemoamerickomkonlmenlu.
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: PvoL deaP.ok'
SEKRETARI:BoidaT?akoc'Sof'iaHenng,
BLAGAJNIK: AuvkaNottmfc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vadsav Gadc
UREDNICKI KOLEGIJUM: Datc Pim-de- s,
Pero Kovatcvic, Mke Gtbic, MWenko
Popov 16.
DOPISNICI: Prof. Vadsav Tomovvc,
(University of St. Chatharines),Pro{.varDo-ten- c
(Toronto), Awnlon Kosldac (Welland),
BozaSpacek (New York), Prank Fuduric (Van-couver),
Smttja Dacev'c (Montreal), MatgareV
Starcevc (Los Angeles, California), JospSla-ic-Stamo- s
(Rim, Italija), Lepa Teo?anovc
(Remacheid, Zap. Nemacka),MTaSttbac (Pa-riz- ,
Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Muko
Markovc , Luka Markov c , Petar Kurlc , Mios
Kondvc , SttaYimja Maetc , Noca MVc , prof .
Dv&anka lAcma, №koa Drenovac Boivdar
Zwkovt.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbc, Josp
Kovaac, Katarina Kostvc, MWena Boic, чпа
Dutovvc, Lepa Rainovc, Borisa Ne?kovc
Roxa'jja Divjakovc, Buro Majkovc, Mtte
BaVjak, ttja Bubao, Pavao Radmamc, Osloja
KoMacevc , V ktor kxvx , Duarv Stanar , M'vWjan
Petrovc, lobv Severinsk'u Mate Sav&, Martin
Karavaruc, Srdan Bodc, Peko Drmlrovic,
Mttka MiucYun , A . Geracb , Bo£ko Madenov'c , Mc& Vukcevc, losp Sujc, Rud Gvcgoras,
Slanko Bo?, Josp Gabre Bala Batc.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg габипа: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jcdinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"SlobodnaMisao", "Pravda" i "Bor-ba"
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjenim
Drzavama.
Rcdakcvja odg,ovara za nepotp'vsant malcrija-- c.
Potpsan canc maiavaju miUjcnjc autora.
Dopsv sc ne vracaju.
I
V
grcke reci, kao i reci iz starosrpskog
(srpskoslovenskog) jezika. Za odredjene
izraze (apstraktne pojmove) Vuk je, po
sopstvenom priznanju, nacinio osamde-se- t
pet novih reci, uglavnom za nemate-rijaln- e
pojmove (svijetlost, izvrsenje, po-znanj- e,
pokajanje, pomirenje, ponizenje
i dr.).
Bezeci od crkvenoslovenskih izraza,
Vuk je pravio reci u duhu i po principima
tvorbe reci u narodnom jeziku, i zato su
se one i odrzale i usle u standardni jezik.
Umesto da biblijske reci spusta na nivo
sirovog narodnog govora, on je narodnu
rec, oplemenivsi je, dizao na nivo boga-to- g
knjizevnog jezika.
Sam Vuk je u trecem odgovoru Had-zic- u
(Utun III jezikoslovni, objavljen
1846.) napisao da je to samo "calabrcak
dok ne prispije rucak". A taj "rucak" bilo
je delo Djure Danicica: Rat za srpski je-zik
i pravopis, objavljeno 1847. u kojem
je ovaj uceni filolog dao naucnu osnovu
i argumentaciju Vukovoj reformi i ideja-m- a.
Iste 1847. izasle su i Pesme B. Radice-vica- ,
koje su opet sa svoje strane ubed-ljiv- o
potvrdjivale mogucnost umetnic-ko- g
izraza na narodnom knjizevnom je-ziku.
Te godine objavljen je i Njegosev
Gorski vijenac, koji takodje pokazuje
blistav trijumf narodnog jezika, mada je
objavljen starim pravopisom.
Prof, dr V. MILINCEVIC
Roelof Botha, juznoafrici ministar
vanjskih poslova i ideolog aparthajda,
ovih je dana leteci iz Tokija za Tajvan
dozivio nesto "uzasno". U odeljku prve
klase aviona kompanije "Cathay Paci-fic"
otkrio je — dva crnca! Smjesta je
pozvao glavnog stjuarda Raymonda
Chana i ogorceno ali ultimativno zatra-zi-o
da "crnci budu uklonjeni iz prve kla-se".
Stjuard mu.je ljubezno objasnio da
ovo nije Juzna Afrika, i da se tu nista ne
moze, a niti ne treba uciniti. Na to je us-ta- o
jedan Bothin tjelohranitelj i krenuo
da osobno silom izbaci ddvojicu crnaca
(inace poslovne ljude iz Nigerije), ali ga
je stjuard zaustavio objasnivsi mu kakve
bi posljedice imao bilo kakav njegov po-kus- aj
nasilja. Bothin komentar: "Dasmo
znali da primate i takve putnike, nikad
ne bismo letjeli avionom vase kompani-је- Г
STOJANOVIC RAZGOVARAO
SA SOYEROM
BEOGRAD (Tanjug) — Izvrsni sekre-ta- r
Predsjednistva CK SKJ dr Stanislav
Stojanovic razgovarao je s clanom Izvr-sno-g
komiteta laburisticke stranke Ve-lik- e
Britanije Tomom Soyerom, koji u
sastavu britanske sindikalne delgacije
boravio u Jugoslaviji na poziv Vijeca Sa-vez- a
sindikata Jugoslavije.
U duzem prijateljskom razgovoru, u
kojem je sudjelovala i predsjednica bri-tansk- og sindikata javnih radnika Joyce
Vincent, razmatrana su aktualna pitanja
suradnje SKJ i labursticke stranke Ve-lik- e
Britanije, za koju je obostrano kon-statira- no
da znacajno pridonosi unapre-djenj- u
prijateljskih odnosa SFRJ i Ve-lik- e
Britanije. Bilo je rijeci i o unutra-snji-m
kretanjima u dvijema zemljama,
kao i o aktualnim medjunarodnim pro-blemim- a.
APELI LIJECNIKA
WASHINGTON, oktobar (AFP) —
Medjunarodno udruzenje lijecnika za
borbu protiv raka, proslogodisnji do-bitn- ik Nobelove nagrade za mir pre-dal- o
je sovjetskoj i americkoj amba-sad- i
u Reykjaviku (pre pocetka sami-ta- )
poruku u kojoj se dvije zemlje pro-ziva- ju da se sporazumiju oko obustave
svih nuklearnih pokusa.
Udruzenje predlaze, kao prvi korak,
"sto skorije potpuno obustavljanje nu-klearnih
proba obiju velesila", sto bi
"pomoglo stvaranju neophodne klime
suradnje i razumijevanja".
POVI JEST SRBA
U HRVATSKOJ
ZAGREB, oktobar (Tanjug)— Jugo-slavens- ka
akademija znanosti i umjet-nos- ti
formirala je Koordinacioni odbor
za proucavanje povijesti i kulture
srpskog naroda u SR Hrvatskoj. Time
je realiziran zakljucak Predsjednistva
JAZU do kojega je doslo na inicijativu
te ugledne znanstvene i kulturne usta-nov- e
i SSRNJ. Za predsjednika Koor-dinacion- og odbora izabran je akade-mi- k Dusan Calic, za potpredsjednika
Jovo Ugrcic, a utvrdjen sastav od 35
istaknutih znanstvenih, kulturnih i
drustveno-politicki- h radnika bit ce
prosiren do sljedece sjednice na kojoj
ce se raspravljati o programskoj ori-jentac- iji
i nacinu djelovanja tog tijela
nase najstarije akademije nauka i
umjetnosti.
Opci je zakljulak da se rad Odbora
ne smije ogranicavati samo na pitanja
povijesti i kulture nego mora obuhva-cat- i
sve aspekte zivota srpskog naroda
u SR Hrvatskoj od onih historijskih,
pa sve do danasnjih, ne zanemarujuci
ni ekonomska, niti civilizacijska pita-nja.
U radnim tijelima JAZU, od sa-mo- g
osnivanja te institucije, prucavali
su se razliciti aspekti zivota i stvarala-stv- a
srpskog naroda u SR Hrvatskoj,
ali ce danas formirani Koordinacioni
odbor uz pomoc institucionalnih
oblika djelovanja, izdavacke djelatno-st- i
i svoje inicijativne uloge, pomoci
da se taj rad prosiri i poboljsa.
"AMERICKA
SLUZBA UBILA
PALMEA"
STOCKHOLM — Komunisticki po-slan- ik
u svedskom Riksdagu Jorn
Svensson smatra da je atentat na pre-mijer- a
Olofa Palema u noci na 1. marta
ove godine izvela jedna zapadna slu-zb- a
sigurnosti.
On je naime, postavio svedskom mi-nist- ru
pravosudja Stenu Wickombu
pitanje u kojem, kako pisu listovi "vise
nego daje naslutiti" kako je za uboj-stv- o
odgovorna jedna americka slu-zb- a,
i to zbog kako Svensson istice,
Palmeove "uloge u borbi za popusta-nj- e
medjunarodne napetosti, koja je
ozbiljno prijetila planovima Sjedinje-ni- h
Drzava i Atlantskog pakta".
Da su Palmeova nastojanja bila uro-dil- a
plodom, to bi tesko pogodilo ame-rick- u
vojnu industriju, kaze Svensson,
koji kao partijski ideolog nije bilo tko
u svojoj partiji i u svedskom parla-ment- u
gdje sjedi vec 15 godina.
Teroristicke organizacije u koje se
vise puta sumnjalo i o cijoj ulozi se
nagadjalo (zadnji puta sumnja je pala
na Marksisticko-lenjinistick- u rad-nick- u
partiju Kurdistana) nisu imale
razloga da maknu Palmea, jer im on
ni u kojem slucaju nije bio nikakva pri-jetn- ja
kaze Svensson.
Policija, dakako, i dalje o svemu suti
osim sto sef istrage Hans Holmer potv-rdju- je
daje istraga "u intenzivnoj fazi"
i da zbog opseznosti materijala na torn
slucaju, rade cak tri javna tuzioca.
Kao zanimljivost u svedskoj stampi
navodi se da je pravnicka komisija
koja je osnovana nakon Palmeova
ubojstva, da bi pratila tok istrage, za-traz- ila
dozvolu da otputuje u Sjedi-njen- e
Drzave, kako bi s americkim vla-stim- a
razmotrila borbu protiv terori-zm- a
i siguranje istaknutih lilnosti. U
toku putovanja, koje je planirano za
januar clanovi ove komisije trebali bi
se sastati s predstavnicima americke
federalne policije, FBI i osobne sluzbe
sigurnosti predsjednika Reagana.
Vid HIRBAR
Stalnidopisnik "Vjesnika"
AMERIKANAC PRIZNAO
DA JE SPIJUN CIA
TEHERAN — Americki drzavljanin
John Patis (50), koji je prije cetiri mje-sec- a uhapsen u Teheranu, javno je pri-zna- o da se u Iranu bavio obavjestajnim
radom za racun americke obavjestajne
sluzbe CIA. S priznanjem svoje spijun-sk- e aktivnosti Patis se oglasio na iran-sk- oj televiziji a tekst "ispovijed americ-ko- g
spijuna" prenijeli su svi dnevni li-stovi
Teherana.
Patis je doputovao u Iran s talijan-ski- m
pasosem na ime Giovanni Patisi.
Prema nesluzbenim informacijama,
iranska uprava telekomunikacija za-trazi- la je od americke kompanije "Co-smos"
da u Iran posalje struenjaka za
telekomunikacije pod uvjetom da nije
americki drzavljanin. To je bio Patis,
koji je u Iranu radio od 1969. do 1972.
godine, a kasnije dolazio na krace vri-jem- e
u Teheran tri puta. Prema rije-cia- m Patisa, podatke koje je prikup-lja- o
u Iranu slao je americkoj obavje-stajn- oj sluzbi (CIA) preko kompanije
"Cosmos". — (Tanjug)
"JAR SE SPREMA ZA RAT"
HARARE — Vodje zemalja "prve
borbene linije" upozorili su na svom
sastanku u Maputu na opasnost izbija-nj- a
regionalnog rata na jugu Afrike
zbog agresivnog ponasanja rasistickog
rezima u Pretoriji, koji gomila grupe
na granicama prema Mozambiku i
Zimbabveu. Predsjednici Zambije,
Angole, Botsvane, Tanzanije i Mozam-bik- a,
te premijer Zimbabvea i sef Afric-ko- g
nacionalnog kongresa uputili su
poziv medjunarodnoj zajednici da po-mog- ne
u jacanju obrambenih sposob-nost- i
drzava "prve borbene linije". U
zajednickom saopcenju sudionika sa-stan- ka
upozorava se da su se juznoa-frick- i
komandosi poceli ubacivati na
teritorij Mozambika radi teroristickih
akciia. — (Tan jus)
STIZE POMOC GLADNIMA
KARTUM — Vise puta odgodjena
operacija "Duga" prebacivanje po-moci
UN gladnimana jugu Sudana,
konacno je pocela. Prvi avioni s hra-no- m
i lijekovima sletjeli su na aero-dro- m
u Jubi bez problema, iako pobu-njeni- ci
iz SPLA nisu sluzbeno odustali
od svojih prijetnji da ce gadjati svaki
"leteci objekt", ako vlada iz Kartuma
ne omoguci da se pomoc UN istovari
prvo u oblastima koje oni drze pod
kontrolom. — (SUNA)
PRVA ZENSKA STRANKA
MANILA — Nekoliko stotina zena,
medju kojiam su dvije clanice vlade,
jedna bivsa "ljepotica" i jedna prin-cez- a
predstavile su javnosti prvu fili-pins- ku
zensku politicku stranku.
Stranka je 2. augusta ove godine osno-val- a
bivsa "miss" Filipina Maita Go-mez
i otad se u nju uclanilo nekoliko
tisuca zena. Novoosnovana stranka
odlucila je da se iduce godine sa svo-jim
kandidatkinjama pojavi na lokal-ni- m
i skupstinskim izobrima — (AFP)
SVJETSKA KONFERENCIJA
O PHEHRANI
LONDON — Bob Geldof i njegova
grupa "live Aid" pripremaju novu ak-cij- u
pomoci gladnima u Africi. Ovaj
put rijec je o svjetskoj konferenciji o
prehrani, za koju je inicijativu dao clan
britanskog parlamenta Henry Plumb.
Cilje je da se istodobno pomogne u rje-savan- ju
svjetske poljoprivredne krize
u kojoj neke zemlje ne znaju sto ce s
golemim viskovima hrane, a druge
oskudevaju u prehrani stanonistva.
Konzervativni poslanik Plumb izja-vi- o
je da je za svjetsku konferenciju o
prehrani vec trazio podrsku americ-ko-g
predsjednika Reagana i sovjet-sko- g
vodje Gorbacova. — (Tanjug)
,