Nase Novine, October 04, 1978

              I
шшшшташздтешвш
Ш 1 I'l' ™.',V V Г"Г1 iill(.i (i 4-t-n
лчолг Wl )ЈМ.1.Ч1ДНЛ]. ii!itii.U№4i.I i. l ' '-- v .1 m ,"'пклг"-'Ч£1Ч.1т- .Ј
, ►wl_.jLMiijijuulrt&-lli.4K..ijj- : - '-::..- .''.-
1 14 "ГГ... ---.
1 Kanddsha imiaraaona ? ' " '" . ч..™""1 i
ш — j
Torontski 'list The Globe and
Mail u svojoj rubrici "Letters to the
editor" (Pisma uredriiStvu) objavio
je nedavno i jedno pismo pod
naslovom "Yugoslavia". AH o Ju-goslav- iji se tu govori samo nuz-gredn- o,
glavna tema je Kanada
odnosno kanadska imigraciona po-litl- ka
i praksa.
To je zapravo kopija pisma koe
je neki E. Prugovecki iz Toronta
uputio ministru imigracije Budu
Cullenu (Bad Kulen) u Ottawi i
sadrzi njegovu zalbu zbog te§ko6a
na koje je naiSao kad je htjeo da
dobavi roditelje u Kanadu, prvi put
(1975. godine) oca i majku, ove
godine samo majku, jer je otac u
meduvremenu preminuo.
Piscu je neshvatljivo zaSto ka-nads- ke imigracione vlasti prave
tolike te§ko6e jugoslavenskim dr-iavljani- ma
koji iele da dodu u
posjet, dok kanadskl driavljani
nemaju nikakvih teSkoda kod traie-nj-a
jugoslavenske vize, a mogu je
dobiti i na samoj granici. On dalje
iznosi kako drzavljani mnogih ze-mal- ja,
ukljudiv sve evropske dria-ve-6iani- ce
NATO pakta idu u Jugo-slavij- u
bez vize, a jugoslavenski
drzavljani na isti nadin posjeduju te
bt taJlSJaiaetaElala"B
postojati i izmedu Kanade i Jugo-slavlj- e.
tNe,shva6a zaSto Kanada ne
pristaje. Smatra da je u pitanju
diskriminacija itvrdi da se Kanada
"izolirala nekim svojim 'zastorom'
a ne Jugoslavia".
"Prugovecki tako'der tvrdi da je
razgovarad sa mnogim posjetioci-in- a
Kanade pa mu ' izgleda fda
Kanadani previSe pridaTulofvojim
"naprednim stavovima, .all stvarnost
jedr'ukdlja.'. .'
, ,.,..'
'.'jPjsmg Prugoveckog .donoslmo u
fi'ngleskom originalu; ono glasi: .
Yugoslavia
" The following is par,t of a letter to Bud
Cullen, Minister of Employment and
Immigration:
"After the recent death of my father in
Zagreb, Yugoslavia, I decided to invite my
mother to join me and my wife in Toronto
for a visit of several months to help her
during the difficult initial period of be-reavement,
for she is old, ill and complete-ly
dlone in Zagreb. I am her only off-spring.
"To my great surprise and chagrin,
upon calling the Toronto branch of the
Department of Immigration, I found that
to secure a Canadian visa for her, I had to
go through a' repetition of" the time-consumin- g,
demeaning, and apparently poin-tless
procedure to which I had already
"Few programs have been greeted with
such by Metro's many ethnic
groups as the Heritage Languages Prog-ram",
saida June 12 .editorial in the Toron-to
Star. The Toronto Board of Education
has offered" language programs to 6,200
children In 50schools this yean ,
In September, all elementary school
students will beable to enrol In a (Heritage
Languages program for 2,5 hours a week
from October to May at their local Toronto
Public School or in one nearby. Most
classes will .take place immediately after
school; some will be during the school
day, in the evening, or on,
Enthusiastic parents have said that
communication within the family has
increased because the children have deve-loped
a more, positive and secure attitude
toward' their cultural background. This
attitude', they say, often resultS'ln impro-svuedbjecptesr.
f'orrmance In E''nglish and' other
Parents have become involved In Herl- -,
been subjected jn 1975 when'--1 invited my
parents to Canada for theiirst time. ' "I am Writing to you primarily bec,Nause
I would like to find out the rationale behind
this discriminatory procedure, apparently
aimed at citizensof certain countries.
"As you'weiflknow, Yugoslavia "split
away from the Eastern Bloc in 1948. This
well-know- n political fact is reflected in the
liberal treatment that Yugoslavian citi-zens
receive from all European countries,
including all European NATO countries,
which they can visit without any visa at
all. In fact, it looks more as if my adopted
country, Canada, has isolated itself behjnd
some kind of a 'curtain' of its own, and not
Yugoslavia. For example, citizens of
many countries in the world can enter
Yugoslavia without a visa. And in the case
of Canadian citizens, a Yugoslavian visa is
obtained routinely, literally within min-utes,
at any port of entry. Why doesn't
Canada reciprocate?
"From talking with many visitors to
Canada, it seems that whereas our official
rhetoric proclaims progressive and en-lightened
attitudes, the realization has
already sunk into the minds of many Euro-peans
that the actual truth systematically
contradicts the rhetoric ..." E. Prugovecki
Toronto
Bilo bl svakako korisno, i poielj-n- o,
da Kanada i Jugoslavia spora-zumn- o
ukinu vize i olakSaju puto-vanj- e
svojih driavljana. Culi smo
zemlle. Takav araniman irebao
carijuisciijG iarvvy ofjuiacuiua, an
ova se nije sloiila. Razlozi su nam
nepoznati.
Treba imatl u vidu da je kanad-ska
imigraciona politika uvijek bila
prilidno kpnzervativna; u periodu
od svrSetka'dru'gpg syjetskdg fata
je prilldhb'Jzmjenje'na, lalj su ostaili
elemetfisiaffh'' . shvatayja, 7 ' stara,
дсфвф№п1(Р0а fo nostah skoro
netaknuta), Sto izaziva nezadovolj-stv- o.
u zemlji i na vani. Stalno se
dujuglasovi zapromjenu — ddmo-kratizaci- ju
imfy'radone1 polltike
modernizaciju imigracione 'proce-dure.
Dd tog£ de'neizbjeino do$i, u
toliko prije u koliko se energidnije
bude
U potrebu promjene treba
ne samo one koji odreduju
imigracionu polltiku, nego i jav-no- st,
prije svega krugove koji
utjedu na javno raspoloienj'e. Kad
bl, na primjeruredniStvo Globe
'and Mail uvidalo potrebu promjene
u imigracionoj politici I proceduri,
ono pismo E. Prudoveckog ne bi
biloobjavUo pod naslovom "Yugo-slavia"
nego pod naslovom "Pismo
ministru imigracije" Hi tome slidno.
Toronto Board of Education will offer
heritage languages program to all
elementary school students this year
enthusiasm
weekends.
traiilo'.
ubje-di-ti
tage Language Liaison Committees and
this has brought them closer to. the school.
"They come originally. to set, up language
'classes", said the Star editorial, "and re-main
to,discu83 other matters with the
principal".
Early In September, letters will be. sent
home to parents about registering for the
program. The classes are open to all chil-dren,
whatever their home language." In
fact, one Spanish teacher had 5 English-speakin- g
West Indian students In her
class, who enjoyed learning Spanish. . The Toronto Board of Education also
offers programs In cooperation with var-ious
community groups especially ,on
Saturdays. If any groups are interested
they should contact James G. Llpsett, at
598-493- 1 , local 605.
'UCENJE MATERINSKOG JEZIKA
U sepjembru ove godine svl dacl osnov-ni- h
Skola u Torontu Imat ce prlllku da se
upiSu u program za ucenje svog materln- -
SuSa.u Ontariu, ta6niie u juznom dekr
pr6vlnclje, koja je trajala skoro punih 5
nedelja.zavrSenajezahvaljuj'uc'l padu prili-6no'obil- ate
KiSe u'poslednjoj nedeljl jula.
All ne zna se joS koliko je ilto, vo6e I
povrde bilo ometeno u rastu i sazrevanju. U
Istoj nedeljl kada je pala toliko dugo isce-kiva- na
kiSa, poljoprivredni strudnjaci I
Izvesnl farmerl davali su prognoze da ce
pomenuti usevl prvenstveno povrde, bit!
ako ne sasuSenl a ono smezurani I da 6e
kolidine kada se budu pojavlle na pijacama
bit! znatno ispod normalnog I da ce zato
koStatl skuplje. Cak su bile date I procene
Stete koje te snac" I farmere, pa su se pomi-njal- e
svote od nekoliko desetlna mlllona
dolara.
Da bl se prilike bar donekle pomogle,
odnosnl organl u provincijskoj vladl noslll
su se miSIJu da upotrebe veStafiku kiSu, all
do toga nije do§lo. Na srecu i farmera I nas
potro5a£a kISa je tu potrebu odstranila.
Da je stanje bilo ozbiljno nema sumnje,
pa je jedno vreme 'to bila glavna tema
razgovora I plsanju u javnosti. I kaoSto se
ponekad dogada, ovo je bilo IskoriSleno
da se opravda nameravano novo dlzanje
cena povrdu, vocu I 2ltu, koje su I bez toga
visoke. Govoreno nam je kako su usevl
tako hrdavi da u koliko smo se nadali da ce
zbog pristlzanja proizvoda sa kanadsklh
polja docl do pada cena, od toga nema
niSta vecj da demo morati da pladamo
mnogo skuplje. Ja sam ba§ nekako pred
poslednju kisu bio IzaSao u obliznja kulti-vlsa- na
polja oko St. Catharines, gde se gaji
povrde I vode, da vidim kako izgledaju.
Tada nlsam mogao da prlmetim neke izra-zlt- o
nepovoljne posledice ni na povrdu ni
na vodu. PoSto na zltna polja nlsam
f (4
1 —
GREAT
rirr,f ij Ofli U W,'
: ';;. iMor op QPASNUSTI
- 'Nedavno je u'WIndsoru, Ontario zase- -
dala zajednldka kanadsko-amerifik- a Koml- -
r8?ja za kontrolu I odrzaVanJe'kvdllteta vode
"U veliklm Jezerima (Great Lakes), koja se
nalazedui kanadsko-ameridk- e g'ranlce.
Pred Komlsijom se je nalazila obllna
studija safiinjena za poslednje 3 godine o
stanju voda u ovlm ogromnim rezervoarlma
slatkih voda, koji su najvedi ne samo na
severoamerldkom kontinentu nego i na
Zemlji.
Studiju su Izradili strudnjacl Kanade I
USA I utroSiii 20 mlllona dolara.
Kako se IzveStava u dnevnoj Stampi, na
radlju I televlzlji, u studlji se podvladi da
"ova jezera umlru zbog zagadlvanja",
uprkos sto je to bilo I ranije naglaSavano I
wmm"
iT&s.-- i
.,1,„' 9
' '.
- Л
'Љ '.-- .
X' !:.".{: Ч ll I H II viS!" SK;
skog jezika (takozvanl Heritage Languages
program), u trajanju od 2 I pol sata nedjelj-n- o,
u Skoll koju~pohadaju III u obliznjoj, u
nekim sludajevlma u toku redovnog kol-sko- g
vremena, u druglm sludajevlma
posllje redovnog SkOlskog vremena, uvede
III vikendom. Za opsirnlje informacije treba'
telefonlratl Mr. James G. Lipsett, telefon
598-493- 1, lokalnl broj 605.
t ' 4 -- ' _ч . r ..- .- :_s -.j- i-imiiu4iarj(i4r..tjr i -
j . - v.
i
naiSao, ne znamkako ona.stoje. Zemlja je
bila suva; a) I je I pov'rce J vode bilo puno
rplod&jgcgfe Lkukuruz раЈј&е toliko
udaralo glasom da nede valjati, bio
poodrastao" I sa klipovimaNegde"su far-mer!
riavodnjavali A inade sve Je zeleno kao
da suse I nema. Istina udinilo mi se kao da
su plodovi prilidno sitni, mrSavi, all obzi-ro- m
da je joS dosta rano do punog sazreva-nj- a,
mozda I ne bi trebalo da su krupnlji.
ZaSto su nas upozoravali pre vremena da
demo morati da pladamo visoke cene? Da li
je to bio obidan alarm, posledica panike, Hi
pak pripremanje opravdanja za dalje dlza-nje
cena, koristedl jedan prirodan fenomen
koji dovek za sada ne moze da zauzda?
Ontario iz svojih polja samo delimidno
zadovoljava potrebe u povrdu, vodu i 2itu.
Ostatak uvozl Iz drugih kanadsklh provin-clj- a,
USA, Meksika I prekomorsklh zema-Ij-a.
Da li de se i ovi proizvodi prodavati po
visim cenama, koristedi juzno-ontarijsk- u
suSu kao izgovor?
U ranijim godinama kada su vremenske-prilik- e
bile povoljne znamo da cene nisu
padale, bar za nas potroSade. Tadno je da
su cene zitu sada nize nego Sto su bile, ali
cene braSnu I njegovim proizvodima nisu
pale.
Sta de se na kraju desiti sa cenama vodu,
povrdu, zJtu i ostalom, vldedemo vrlo
skoro. Ali problem ostaje i dalje kao sto
ostaje I neodgovoreno pitanje kako da se
stane na put proizvoljnom odredivanju
cena i zaSto da samo proizvodad, bilo indi-vidual- an
farmer bilo veda preduzeda i kor-porac- lje
u agroposlovanju, imaju prvu i
poslednju red. Zasto da i potroSad preko
svojih organlzacija i u opSte ne udestvuje u
tome? d. Jovanovic
DALJE
'.. '
uprkos mera koje se medlisobno sprovode
da se tome-n- a put 'stane. "37"'miliona
stanovnika - koji zive - na kanadskoj I
ameridkoj strani, nforade da prihvate stvar-nost
da su nuzne mnogo strozlje mere i da
je potrebno mnogoviSe izdataka, kako bi
se dalje zagadivanje zaustavilo i Great
Lakes spasla i saduvala", kale se u studiji.
Mada je do sada potroSeno nekoliko
biliona dolara za kontrolu zagadivanja i od
Kanade i od USA, u studiji se navodi da de
problem i dalje postojati zbog daljeg izru-divan- ja
indusfrijsklh otpadaka i otrova u
jezeru.
Po izjavi Komisije, glavnl zagadivadi su:
ziva, olovo, hlorna jedlnjenja (PCB), fosfor
i bakterije iz gradskih nedistoda.
1 972 godine u jezerima je bilo pronadeno
9 poznatih otrovnih zagadivada a danas
samo posle 6 godina ima ih 350 I sve ih je
viSe.
Ovakvo stanje ovog vellkog "vodenog
bogatstva", dlju vodu tro§e stanovnici i
Kanade TUSA za plde' i druge "potrebe
ukazuje na neodloznost uvodenja i primene
hitni.h meraj kojese delimidno pominju u
studiji --J istovremeno upuduje'na budnost
ne samo'odnosnih zajednidklK' strudnih
organa, nego i svih gradana koji zive i rade
na obalama i kanadskim i ameridkim.
Kao I prethodnlh godina i danas je glav-na
briga da se proizvodad! sirovina za harti-j- u
i njene prolzvode I raflnerije nafte, koji
ubacuju u jezera velike kolidine otpadaka I
hemlkallja, prinude da poStuju postojede
propise I da se prfdrzavaju odredenih
uputstava.
,
Ali I pored toga, Murray Johnson,
kanadski potpredsednik u pomenutoj Ko-mis- iji
za izradu studjje, kaze da bi
Kanadani trebalo da budu optimisti Sto se
bududnosti tide, "jer da su Superior, Huron
i Michigan jezera u odlidnim uslovlma i da
de problem! sa kojlma oblluju jezera Onta-rio
I Erie bltl u bllskoj bududnosti razreSe-nl- ".
On je dodao da su glavnl problemi jezera
Ontario PCB (polychlorinated blphenyls) i
Mirex, koji se I dalje nalaze u uhvadenoj
ribi I kolidine ovih otrova u njoj nisu opale
joS od 1974.
U toliko'bi pre ova nagoveStena "bliska
bududnost" morala-skorij- e da dode.
D. Jovanovi6