Nase Novine, June 06, 1985

              TIHI MARS NA CIONALISTA
(Nastuvak i proslog broja)
Sto naei moli l)ismo 1 to pitati
kako so dva idavai'-- a ' Prosveta' i Knji
7evne novine ' dosloum otiniaju tko ce 1 dati djela (tabiama ill sabrana) Sloho
dana Jovarun iea. wide i7bjeglicke Iade 1
poratne politicke emigracije. коца je sud
protflasio ratnim iocmcem 1 osudio na 20
tfodina robije (u odsutnosli) ' Znaci h ne
sto, harem kao neki pulo idejno) brci
kad u jednom odboi u a ldavanjo labi a
nih djela f lgunraju 1 neki ist.iknuti pai 1 1 1
ski funkcioneii (R Cveticamn dt ,1 Deie
tic), i kad jedan drugi istaknuti tooreticai
l aktmst (dr N E'asic) goot i o Janokov u u
kao o jednom od najvec ih м spkih publi
cista, istoricaia l piavnika (dobio je sto
je Predsjednisto Giadsko komitota SK
ocijenilo eijelu iuiii oko .hnanox ice ih
djela kao politicki nsosttiiko detail
cm V Ako je i bio taka ai jo ptestao
biti ratni locinac jedan od patrona
I)ra70 Mihailouc a '
Suuse e nasa emlja sloena s toliko
nacija l narodnosti s vise vjera. jeika i
pisama sasiirovom i jos sji7om proslos
cu. s nalasenim razlikama u ekonomiji
kulturi. u mentalitetu, u obicajima. u tia
diciji, da bi se be lkakvih posljedica mo
glotraziti 'nacionalno i7mironjo naooj
ill onoj strani svcjedno Jedan spomonik
a svc a pobjcdnike i л porazene ,i
oslobodioce i a idajice kao sto pi edlao
Spomenka Hi ibar (a Sloeniju) cist.i je
nemoucnost noostvar Ipva iluia Hi h
to l рогагет hticli' 111 bi to pietvonli u
snoju pobjedu naknadnu ih posinrtmi'
.Jesu oni idomobiam o iijima e пцч u
S lo on lj l ) Ц1 null a domo inn kao sto k.io
Hnbanna, ah a hojii domoinu kao sto
joj je iictko Nee postaio pitanp'' N'etko
tko jo ki ai io bo i oci so a slobodu soju
i open slobodu no moo pnlnatiti d.i
ditfne spomonik koji In цоопо o 1гацо
diji malog naroda koji jo u borbi a opsta
nak u nekoj neshatljioj ljudskoj sudbmi
postao odjednom i svoj vlastiti krnik i ka-znitol-j",
kao sto bi ona htjola Od spume
nika u Ljubljani noco biti nista Politicke
skice a nj ne djeluju — udjelo so to po
reakcijama nimalo poitino ni umiruju
ce Naprotiv
Cudno je, ill lpak nijo, sto so toliko ljudi
od pera uhvatilo ukostac sa "sekta.stvom
prema mrtvima", sto zele ujednaciti дго
hove lzjednaciti spomenike Pisac Matija
Beckovic tuzi se. na nedavnom savjetova-nj- u
u Bcogradu, kako je "gradan.ski rat
srediSnji dogadaj nase lstonje 1 nase sud-bine- ",
kako smo se "tukli, lzgleda, najvr.se
jedni s drugima, pa to einimo l danas"
"Pola ce veka" — veil on — "od drugog
svetskog rata, a mi jos" zivimo od raskopa
vanja jazova, umesto da zakrpavamo krv i
rane" Sve isto, dakle bez ralike tko jo
bio na cijoj strain' Neki su, da bude u torn
stilu, ovih dana u crkvi u Priboju, gdjo su
pohranjene kosti boraca i prvog sjet
skograta. postavili sliku popa Miliaria Jev-dica- ,
cetnickog ideologa l ratnog locinca
Valjda su ljudi doslovno shvatili ldeju o
"prestanku gradanskog rata", koju je ni
savjetovanju branio frlozof Ljubomir Ta-di- c,
uvjeravajuci kako u nas "abnormalni
drustveni mot" (drugo lme 7a "gradanski
rat") trajo 40 godma, kako treba usposta
viti pnmirjo
Nije nacionaliam samo u glavama lju
di, u duhovnosti njihova znota (svijost,
kultura) on je. istodobno. i u roalnim od
nosima drustva, u suprotnostima koje so
ira7avaju — i svaki put no rjesavaju - na
okonomskom l politickom planu Danas o
odno.s ravijeni-nerazviien- i 3 ill 4 1 (ill vi
se), pa je Slovencu naizgled previse ono
sto daje Kosovu ih Makedoniji (use nego
a slovensku kulturu, kau neki), a Koso-ar- u
ih Makedoncu to jo premalo, i pita
j es mo li u istoj 7ajodnici ' Sve je relativno
l u politici S AVNOJ-e- m su, recnno, poll
ticki njeseni modunacionalni odnosi u
Jugoslaviji. ah jo i poshjo cotin dosot
ljeca ostalo mnogo stanh, l jos vise novih
probloma koji noko navodo ill boljo 10
ci avode da postave pitanje i samoga
AVNO.J a, i odnosa medu iepul)likama i
modu lepublika l pokrajma, ropubliko i
(edoiacijo (odnosno konfedei acije i to
neki vide, kao nasu loalnost)
Za pojavu nacionalima treba ponekad
malo, tok moda jedan faul na sportskoj
utakmici, a u nas je u novijo vrijeme
stvarno mnogo fau'ova, i to lvan sporta,
l.van lgraliSta Jedni "fauhraju" partiju
da je bila "sluga Kominterne", da je uur-piral- a
vlast, da je obracunala sa staljini-zmo- m
sa staljinislickim metodama, ltd U
torn rusenju autonteta nitko nije po-stede- n
tko bi autontet mogao biti, pa se i
bog toga i kojeeega drugoga aoo
ill one nosocijalisticko mteiese pokusa
aju mtorpolirati lazni autoiitoti, na pi l
mitiwiom desetorcu. ih pak, "humanistic
koj' bni a poiaeno snago l posljod
njog svjetskog rata Neki su so pojodmci
s.niii oksponirali (I) Cosic, A Isakovic. M
Heckovic ). neki su pojodmci ih insti
tucije ostali u pozadini, a isturene su
giupice mladih i nadobudnih ljudi kop
pioaju hi l ruse ono dobio sto jo omogu
c llod.i poshie A.iosa nasi ljudi io u mil u
d.i imaiu slobodu N'o naju oni sto o bio
Lins no naju da jo to najgoro od sog,i
sto so moglo dogoditi i sto bi sc moda
u nekim tiagu mm pi ihkama moglo do
goditi (tiadajmo so d not o)
Posljodnjo godine nasog.i iaoja na
vole su noko noadooljno mishoco {л po
nude neku soju .iltornativu nacionali
stu ko liboialnu ih dogm.itsko staljinistit
ku Moo li to biti obiljna altornativa a
lodnu rooluciju koja jo uspjela bo ob
ira na sadasnje teskoce dc stvori ajod
nicu kojii jo po tolorantnosti uor .i
mnogo diugo'' Sto so pak tico omladine
ona jo knu doivjela u godinama kad
mladi inace mnogo pitaju, kad se 7olo
potvrditi u drustvu, kad postaju osjetljni
na nepiavde, na gluposti na nedosljedno
sti пл lieemjetje Ima mnogo indikacija
da su mladi no7adooljm stanjem u dm
stvu Na jednom sphtskom uoiku dr Boris
uskoMc i n)ego.i istianacka giupa do-s- h
su do podatka da ise od polovice oml.i
din.KM smatia samoupravljanje idealom
domokraciio ah dvije tiocme "malo je ill
nimalo aintoiosiiano a pohtiku. da
samo saki sesti oh u SK ipnje 15godina
saki tiecn da ]o pi ijo 15 godina saki
diugi (40 posto) Lenjina smatrao henoscu
s koom bi so idonticirao л danas tok svaki
20 (kao l s Kaiohnom od Monaka') Je h
to posljedica odnosa u partiji, ih sinh od
nosa u drustvu7 Ivo Druic.clan Predsjed-nistv- a
CK SKI1. s piavom upooiava da e
mlada generacija rodena u vrijeme pri-- v
redne reforme, da je pocela raumijevati
svijet u vrijeme pnvredne ekspanije, a
da se u fai sarnevanja suocila sa stagna-cijo- m
l teskocama u drustvu Ako je kod
mladih opalo povjerenje u SK, onda je ono
sigurno viestruko uvjetovano. pa l sta-njem
u partiji (neborbenost), u rukovod-stv- u
(nejedinstvo), u politici (sporost)
Ako se vise pojavio kod mladih, ih ako
su mladi vise na seem, nacionahzam nije
niposto neka "specificna pojava" omladi-ne.
ih samo nje Omladinci su uvijek bill
podesniji za obhkovanje, spremniji da 17-r- ae
nezadovoljstvo, labilniji da budu ms-trumcntahzir- ani
Omladina, mace nije i-v- an
drustva, ni drustvo u drustvu. ona je
ih sama iabrala taj ekstremni, grubi.
obhk protestne akcije, ih je izabrana da
ga provede Njihove nacionahsticke mani-festacij- e
dobile su kvahfikaciju koju a-sluu- ju
Sto bude viuse pravodobnih l od-lucni- h
pohtickih intervencija 1 jasnih
idejno-teorijski- h osuda nacionahma — i
pnmitivnoga, koji nevidi msta lzvan svoje
nacije, a u svojoj bi aveo neki krvavi red,
l t7v "prosvijecenoga" nacionahzma koji
mistificira proslost, ne razumije sada-snjos- t
l ne vidi buducnost — njegovi ce
istupi bill preponatljiviji, kritenji borbe
piotiv niega ujednaceniji, a sama borba
olikasnia
No alja so avaravati da ce nacionali
am nestati osudom ovog ih onog slucaja
"SK nece nikad imati kontrolu nad eksce-sim- a
ako ne bude imao kontrolu nad pro-cosim- a
koji stvaraju khmu a takve eksce
se" - veh ovih dana Marijan Kalanj, clan
PredsjedniStva CK SKH A Du.san Janjic.
sokretar Komisiie a medunacionalne od-nos- e
CK SK Srbije, uvjerava u isto "Nile
problem u ekscesima problem je u njiho
vo] osnovi" Istu teu potkrepljuje l dr
Ivan Siber, piofesor agrebackog Kakul
teta pohtickih nauka, kad ka?e "Bill bi-sm- o
u abludi ako bismo vjerovali da se
iiacionali7am sam po sebi javlja u vrijeme
kad emlja dode u tesku ekonomsku situa
ciju Nacionaham samo jace il)iia na v i
djelo u tronucima tesko ekonomske kri
o"
Nacionaham je defoimacija u na.som
lavoju Njemu. ato. tioba dad odgovor
koji ce ga uverljrvo demistificirati, i omo
guciti da samoupravno demokralski ra-vo- j
nasega drustva, i nacionalna politika
ravnopravnosti i bratstva-jedinstva- , teku
dalje bez lkakvih nepozeljnih "korekcija"
koje bi mogle ugroiti has te temeljne ju
goslavenske vnjednosh
Zvonimir VKZIC
Start"
шшужт
YUGOSLAV-AMERICA- N CULTURAL CENTER
FUND RAISING COMMITTEE
3936 NORTH LINCOLN AVE., CHICAGO, ILLINOIS 60613
TELEPHONE (312) 281-664- 8
Draw Pnjntclji i Zemljaci,
Ovom pnlikom zehnw Vns obiivcstiti o preduzcloj ak-ci- ji
a pnkupljanjc ponwci a Jugoslovcnsko americki
kultunu contar, mdi otplatc pobtojcccg duga za zgradu
centra
Moda vec nato da jc ЈЛКС osnovan u oktobru 1981
nodmc l rcgistrovan kao tiez'-profitn- a orgamzacija, da po-maz- c
i odrzava kulturu i porcklo svih narodnosti koje po-tion
l Jugoslavije
Mohmo da pomognctc l podrito ovu akciju kohko to
,isj finansijka situacija dozvoljava Uplatu m,ozete po-s,'j- f;
sw nie navedemm kuponom Nakon primljene
uplatc hico Vain poslnta urcdna priznanica, a kasnije po-s.ч- Г
cc Vain soahvalnica Odbora za pnkupljanje pomoci
Natojmo se iijedmiti u ovoj humanoj akciji l zajed-nivk- i
pomoci nasoj ctmckoj grupi da postanejaca, zdravi-ja- .
l usposnija
Hvala na uceScu u akciji.
ODBOKZA PRIKUPIJANJE POMOCI
Name
OK Zip
mount ( ontributed
Address
'hone
Please, make check payable to Yugoslav American Cultural
('enter
Ж & Ш of J
Spnng Summer 85
Ontario Youth Corps
Our Investment in Tomorrow
Qvixrio BILD_
(jpi'OKii iiiis
Imamo mnogo dobrih radnih mjesta. Radnih mjesta za mladice i
djevojkc kojima ncdostaje radno iskustvo; radnih mjesta za onesposobljene i
mvalide: radnih mjesta za mlade domoroce.
Mcvete se prijaviti ako ste izmedu 15 i 24 god. starosti, ako imate
manjc od 12 razreda skolovanja, ako ne pohadate skolu i ako ste nezaposleni
posljednjih 12 tjedana.
Za vise informacije, uzmite primjerak The Job Book u predstavni§tvu
Youth Hmployment Counselling Centre, centru za informacije u Vasoj opcini
ih YMYWCA.
Hi najbolje, nazovite Youth Hotline na 1-800-
-263-7777.
Isplatiti ce Vam se.
NTARIO bum
PPORTUNFriLiS
eiLD
ONTARIOf
Youth
Secretariat
B