Nase Novine, May 04, 1983

              -- c
ZENE DEMONSTRIRAJU ZA MIR, RAVNOPRAVNOST ISLOGU!
ProSle subote (5.marta) u Torontu, Montrealu i drugim
kanadskim gradovima zene su izi§le na ulice da obiljeze
Medunarodni dan zena. U Torontu je sudjelovalo vi§e od 6 hiljada
(na slid). U Montrealu preko 8 hiljada. One su trazile da se
prestane zapostavljanjem zena, da im se osigura zaposlenje, da
se zaustavi trka u nuklearnom naoruzanju, itd.
NaGolanu33
izraelska naselja
UJEDINJENE NACIJE, Tanjug — Na
zahtev grupe arapskih zemalja, Savet bez-bedno- sti
nastavio je razmatranje izraelske
prakse na arapskim i palestinskim okupira-ni- m
teritorijama, a naro6ito nastavljanje
politike nasilne promene demografskog
sastava na tim teritorijama. Savet je poceo
tu raspravu 12. novembra profile godine.
Do nastavka rasprave doSlo je na zahtev
Jordana, sa ciljem da se medunarodna
javnost stalno obaveStava o tome Sta Izrael
radi naokupiranim teritorijama — proteruju-- t'
sa njih Palestince i naseljavaju6i svoje
gradane.
Stalni predstavnik SFRJ u OUN Ignac
Golob pozvao je Savet da окопба stalnu
represiju i bezobzirno krSenje ljudskih prava
palestinskog naroda, kao i raseljavanje
Palestinaca.
Istl6uci da je Savet bezbednosti duzan da
stalno unapreduje legitimna prava na slobo-d- u
i nezavisnost svih naroda pod kolonijal-no- m
i stranom dominacijom, ambasador
SFRJ je rekao da se ne sme tolerisati da se
ta prava u slu6aju palestinskog naroda krse i
ignorisu, ukazujudi na neophodnost daljeg
jaCanja uloge UN u tome.
Ukazujuci na to da su na Golanskoj
visoravni vec podignuta 33 izraelska naselja i
optuzujuci Izrael da u Libanu pokusava da
"podrije Siriju koja je bastion arapskog
otpora i konfrontacije", sirijski predstavnik
se zaloiio za mandatorske sankcije protiv
Izraela i njegovo proterivanje iz Ujedinjih
nacija.
NEPISMENOST
U provinciji Ontario svaka Cetvrta
osoba ne zna 6itati i pisati.
U cijeloj Kanadi takvih osoba ima
blizu sedam milijuna.
Gotovo 70 posto Kanadana ne
moze da razumije broSure koje
izdaje drzava.
To je, prema pisanju lista Toronto
Star izjavio predsjednik Kanadskog
druStva za pismenost Percy Barrett.
Pod izlikom slobode
Li
Ш ШШ Ш 0 ји
Gotovo svakog dana svijet ima
priliku 6uti ili Citati kako amerifiki
vlastodrSci opravdavaju svoju inter-venci- ju
u zemljama Srednje Ameri-k- e.
Pruzanje oruzane, ekonomske i
politifike podrSke krvavim rezimima
u El Salvadoru, Guatemali, Hondu-ras- u
i porazenim bandama biv§eg
diktatorsko-kriminalno- g vlastodrSca
u Nikaragui, opravdava se izlikom
obrane "slobode i demokracije" u
tim zemljama. Svijet se zgraza nad
sistematskim masovnim umorstvi-macivilno- g
pucanstva, avIastodrSci
u Washingtonu nastavljaju s podrza-vanje- m
krvavih rezima.
U reviji "Atlantic Monthly" objav-Ije- n
je izvadak iz knjige pisca
Seymoura M. Hersha "The Price of
Power: Kissinger in Nixon's White
House", u kojem su iznijete fiinjeni-c- e
u vezi s umorstvom Cileanskog
predsjednika Salvadora Allende.
Prema toj verziji, Nixon i Kissinger
dali su "blank check" tadaSnjem CIA
direktoru Richardu Helmsu, dapros-lijed- i
protiv Allendea bez da o tome
ikoga obavje§tava.
Senatskom odboru za obavjeStaj-n- e
poslove Helms je 1975. izjavio da
Nixonovu naredbu nije smatrao
ovla§tenjem za umorstvo, ali je
pisac Hersh saznao da je bivSi CIA
direktor jednom "bliskom suradni-ku- "
prikazao stvar drugaCije. U jed-nom
kasnijem razgovoru, Helms je
prema Hershovoj knjizi dao vjero-dostojn- iji
opis o Nixonovom narede-nj-u,
naime da mu je specifi6no dao
zadatak da se Allendea odstrani.
Kad je nakon Watergatskog skan-dal- a
doSlo do prisilne istrage djelo-van- ja
CIA i otkrivene njezine gadari-j- e
u vezi s pokuSajima umorstva
kubanskog vode FidelaCastra, to se
je opravdavalo pod izlikom "Nacio-nalni- h
interesa" i restauriranja to-boz- nje "slobode i demokracije" u toj
zemlji. Za taj promaSeni pokusaj
bili su iznajmljeni kriminalni ele-me- nti
iz redova talijanskih MafijaSa.
Kad je tek nedavno u Boliviji
otkriven i Francuskoj izrucen jedan
bivSi Set Hitlerovog Gestapa, koji je
u toj zemlji provodio masovna
umorstva za vrijeme ratne okupacije,
izbilo je na javu da je nakon
oslobodenja izbjegao sudenje za
poSinjene ratne zlofiine "po ocevid-ni- m
vezama s Amerikancima". Pre-ma
jednom napisu u New York
Timesu od 8. februara, taj ratni
kriminalac po imenu Klaus Barbie,
bio je uhva6en po americkim vojnim
vlastima kad je slomljeno Hitlerovo
carstvo, ali umjesto da bude predan
francuskim vlastima da mu sude za
po6injene zlo6ine, tvrdi se da je bio
sakriven i regrutiran za Spijunazu. O
tome 6e svakako joS mnogo Sta iza6i
na vidjelo pred francuskim sudom.
Spomenuti Klaus Barbie nije bio
jedini ratni zlo6inac koji je nakon
poraza Hitlerovih horda uzet u
Neobicna zivotinja u
Kini
PEKING - Kineski ucenjaci proucavaju
neobicnu zivotinju koju je jedan seljak
pronasao u centralnoj Kim Zivotinja ima
glavu vola, rep i noge koze, zenskog je spo-l- a
l teska oko 300 kilograma Bambus joj
je glavna hrana. Uhvacena je u provinciji
Hubei gdje zivi planmsko bice slicno
snjeznom covqeku s Himalaja.
I i ч
March 9, 1983, NASE NOVINE --3
zaStitu po americkoj vojnoj obavjeS-tajn- oj
sluzbi (CIA joS nije biia
ustrojena). Mnogi drugi ratni zlofiin-c- i
umakli su pravdi na sli6an na6in.
To ukljufiuje i Antu Paveli6a, Artuko-vi6- a
i razne 6etnicke vojvode, odgo-vorn- e
za masovna umorstva u пабет
starom kraju. Nekima, kao Pavelicu,
отодибепо je da se preko Rima
prebace u Peronovu Argentinu, dru-gim- a,
poput Artukovica i 6etni6kih
vojvoda pruzena je prilika da se na
jedan ili drugi nacin uvuku u Sjed.
Drzave. Ima ih po 6itavoj Americi
gdje se dodvaraju vladaju6oj klasi.
NjujorCani su na 8. februara imali
priliku 6'itati kako je jedan evropski
hoStapler posredovanjem Centralne
obavje§tajneagencije (CIA) izmakao
ispitivanju po poreznoj sluzbi fed-erate
vlade (IRS) i preko Floride
odmaglio na Bahamsko otofije izvan
granicaSjedinjenih Drzava i dohvata
njezinih pravosudnih organa.
Rije6 je o nekom Alfredu Buhleru
iz Liechtensteina, po zanimanju
advokatu i biznismanu, kojega neko-j- i
dokumenti terete s deoni6arskim
prevarama, nezakonitim oruznim
poslovima, kidnapiranjem i sumnji-vi- m
prekomorskim isplatama u ime
amerifikih korporacija. Kakoje pisao
N.Y.Times, sudbeni organi imaju u
posjedu dokumente i zaprisegnuta
svjedofianstva koja terete toga gos-podi- na
zbog krivotvorenja financij-ski- h
transakcija za vlade, kompanije
i kriminalce. Nekoji podaci o tome
prikupljeni su od sudbenih vlasti
Sjedinjenih Drzava i Kanade, a
nekoji od nekojih izvora u Liechten-stein- u.
Medutim, veli Times, gosp.
Buhler i CIA su odbili odgovoriti na
usmena i pismena istrazivanja.
Times je pisao da nije jasno do
kojeg stupnja poslovne aktivnosti
toga gospodina premaSuju njegove
zapletancije sa obavjeStajnom agen-cijo- m.
To srodstvo, kaze Times,
potice pitanja koliko je agencija
znala o tome ili je бак bila upletena
u razne financijske i politidke skan-dal- e,
a to pak ilustrira sukob koji se
od vremena do vremena pojavljuje
izmedu CIA i pravosudnih organa.
Nekako u isto vrlijeme bilo je
hvalospjeva u Stampi kako spome-nut- a
agencija pod novim direktorom
Williamom Casey cvjeta i napreduje.
Nakon §to je bila neSto pritegnuta
poslije Watergatskog skandala, on
ju je razuzdao i sada, kazu, radi
punom parom Sirom svijeta.. U
proSloj godini, uposlenojejos" 1,500
agenata i njezin budzet raste brze
nego бак i vojnog Staba. Kako je
poznato, direktor Casey bio je
upravitelj izborne kampanje gosp.
Reagana. Na ispitivanju pred Senat-ski- m
odborom bilo je govora o
njegovim financijskim manipulaci-jam- a,
ali je ipak propuSten. Vrana
vrani o6iju ne kopa!
Njujorcanin
U AVIONSKIM NESRECAMA
455MRTVIH
LONDON - U svijetu )e pro§le godine
u zrakoplovnim nesrecama poginulo 455
ljudi, a unisteno je 18 aviona cija se ukup-n- a
vnjednost proqenjuje na 220 milijuna
dolara To je osiguravajucim zavodima,
kako se navodi istjeralo iz dzepa oko 30
milijuna dolara vise nego 1981. godine ka-d- a
je bilo znatno manje avionskifr nesreca
1тФшЖ№шл1шгШ1шјв