Nase Novine, May 04, 1983

              2-- NASE NOVINE, March 9,1983. Priredba "NaSih novina"
Na 5. februara odrzana je priredba "NaSih
novina" u restoranu "Kod Ante", u San
Pedro, Calif. Ova priredba se trebala odrzati
u oktobru proSle godine, no iz opravdanih
razloga je odlozena.
Da se osvrnem najpre na naSu priredbu u
1981. godini, kada je Odbor za Stampu
organizirao zajedniCku priredbu sa klubom
"Jadran", iz San Pedra, da bi se zajednicki
proslavio 29. Novembar, Dan Republike. Ova
proslavio 29. Novembar, Dan Republike.
Ova proslava se odrzala u Women
organiziran je specijalni odbor za proslavu
29. Novembra, sastavljen uglavnom od
mladih osoba. Prvi put tada, proslava se
odrzala u glavnoj dvorani Jugoslovenskog
kluba, u San Pedru. Prisustvovalo je 400
osoba i to vecinom omladina i Citaoci "Na5ih
novina".
Na ovoj posljednjoj priredbi "NaSih novi-na",
odrzanoj 5. februara o.g. sakupilo se
prilicno osoba u restoraciji "Kod Ante".
Servirana je bogata veiera. Nismo mnogo
reklamirali ovu priredbu, ali je ipak prilidno
uspjela. Imali smo i program: TamburaSku
glazbu, pod upravom gospodina Charley
Kezmana koji je razveseljavao goste, muzici-raju- ci
od stole do stola. Glazba je pocela jos
u 5 Casova po podne i uzivali smo do mile
volje u пабој pjesmi. U 6,30 naSe mlade
Dalmatinke servirale su carski bogatu ve6e-r- u.
Kao redatelj programa, ja sam odrzao
pozdravni govor, pozelevSi gostima prijatnu
veier.
Nakon vedere odrzano je nekoliko govora
o naSoj naprednoj Stampi.
Na5 dozivotni podasni potpredsjednik
HBZ, Milan VraneS, govorio je o potrebi
podupiranja i pomaganja "NaSih novina",
kao jedinog naprednog lista na naSem jeziku
na amerifikom kontinentu.
Drugi govornik ove vefceri bio je паб
prijatelj Nick Miuch. On je lijepim rijeCima
pozdravio goste. Kao dugogodiSnji borac za
bolji zivot radniike klase, i za slogu i
jedinstvo Jugoslavena, on je naglasio u
kakvoj teSkoj, dubokoj ekonomskoj krizi se
danas svijet nalazi i da treba da se borimo
protiv nepravde koju nam najviSe nanosi naS
sadaSnji predsjednik i njegova Administraci-j- a
u Washingtonu.
Zatim je kao govornik istupio jedan 6lan
Priredivackog odbora, veoma zasluzan za
uspje§nu organizaciju ove priredbe, veoma
poznat i cijenjen po svojim aktivnostima u
radu jugoslavenskog doma "Jadran", kao i
po svom zalaganju za jedinstvo jugoslaven-ski- h
naroda. To je drug Drago (Carl)
Mladinich. On je apelirao na prisutne da
finansijski pomognu "NaSe novine". Govo-rio
je o znafiaju organiziranja priredbe u
korist naSeg lista, jer samo 6itaoci mogu
osigurati njegovo daljnje izlaienje svojom
stalnom brigom i pomaganjem. Saopcio je
joS da je naSao dvije nove pretplate, te ako
neko u sali nije pretplatnik, moze da se
obrati drugarici Margaret Starcevich po
torn pitanju.
Veoma upe6atljiv govor na engleskom
jeziku odrzala je drugarica Agnes Daniels,
dugogodiSnja kulturna radnica koju pozna-je- m
jo§ iz ratnih dana Drugog svjetskog rata,
izDetroita, Mich. Sa njom sam saradivao na
Hrvatskom radio programu, u Slavenskom
kongresu, kao i u jugoslavenskom radni6-ko- m
pokretu. Agnes je opSirno govorila o
historijatu, ulozi i znaiaju "NaSih novina".
Drugarica Margaret Starcevich, sa kojom
sam takode saradivao u Detroitu, narofiito u
organizaciji Jugoslavenskog festivala i koja
je takoder poznata kao poirtvovani druStveni
radnik, odrzala je govor na engleskom, u
kome je unijela mnogo svijetla na znacaj
izuma naSeg velikana nauke Nikole Tesle,
Sto mnogima od nas ranije nije bilo poznato.
Posljednji govornik bio je naS poznati
unijski aktivista i borac za progres, Mark
Haller. On se takoder osvrnuo na zivot
velikana Nikole Tesle, a zatim na teSke
zivotne prilike u kojima se danas nalazimo.
Govorio je o zlu korupcije koja u Americi
uzima sve viSe maha, o jo§ ve6oj ugrozenos-t- i
prava radnog iovjeka, jer Reaganova
administracija node da ukine socijalnu
ротоб koju su radnici teSkom mukom u'
proteklih pedeset godina izvojevali.
Poslije govora, pofiela je akcija prikuplja-njadobrovoljn- ih
prilogaza "NaSe novine", u
kojoj su se najviSe angazivale drugarice
Agnes Daniels i Margaret Starcevich.
Prikupljena je lijepa suma od $985, koja
vam je ve6 poslata, uz dopis drugarice
Agnes Daniels.
Bila su ukljufcena i tri zgoditka na lutriji,
kao Door Price, sa tiketom, te je drugarica
Agnes najavila tko je dao lijepe poklone.
Prvi poklon je bio od Mark Hallera —
vrijednajnjiga o Nikoli Tesli, pod nazivom
"Man Out of Time", autora Mrs. Margaret
Cheney, koju bi svaki dobar Jugoslaven
trebalo da posjeduje. Imao sam veliku srecu
da baS ja dobijem ovu vrijednu nagradu.
Ostale dvije nagrade bile su boca maraski-n- a
i boca jugoslavenskog vina, pokloni
naSeg Mate Glavana.
Odbor za proslavu se zahvalio darodavci-m- a
ovih lijepih poklona.
Navesti cemo imena clanova priredivaC-ko- g
odbora: Mate Glavan, Ljubo Vukmano-vic- h,
Drago (Carl) Mladinich, Milan VraneS,
John Veljacich, Mark Haller, Nick Krinich,
Mark Kramarich i drugarice Agnes Daniels' i
Margaret Starcevich. U ime ovog odbora,
izraZavamo veliku zahvalnost svima koji su
svojim prisustvom doprinjeli uspjehu ove
priredbe i koji su dali priloge za "NaSe
novine".
2elimo takoder izraziti naSe zaljenje Sto
drug Marijan Kru2i6, poznati aktivista iz
Toronta, koji se ovdje nalazi na odmoru, nije
mogao biti sa nama ove гпабајпе ve6eri
zbog velike prehlade koju je dobio po
dolasku u Kaliforniju.
VELIKI USPEH
SIMFONIJSKOG
ORKESTRA IZ
LJUBLJANE
Prvo gostovanje Simfonijskog orkestra iz
Ljubljane u Torontu zavrSilo se sa velikim
uspehom. Uspeh se ogleda pre svega u
velikom interesovanju torontske publike.
Nekoliko dana pre odrzavanja koncerta
sediSta ogromne dvorane Roy Thomson Hall
bila su rasprodana.
Torontska publika je imala prilike da
upozna neke kompozicije jugoslovenske
klasicne muzike, u kojima osetno provejava
uticaj naSeg folklora. Ostali deo repertoara
je sadrzao poznata dela svetskih kompozito-ra- ,
Griga, Cajkovskog.
OduSevljena publika insistirala je burnim
aplauzima na povratak dirigenta Nanuta na
scenu posle zavrSenog koncerta. Tri puta su
naSi vrhunski muzlfiari svirali na "bis".
Mozemo se nadati da ce posle ovog lepog
uspeha, ljubljanski simfonijski orkestar
6eSce gostovati u ovom delu sveta.
?JWi'i£!J
Htio bih iskoristiti ovu priliku da napome-ne- m
potrebu osnivanja jednog jugoslaven-skog
kulturnog kluba u Los Angelesu koji bi
djelovao po vaznim pitanjima, narofiito u
pogledu proSirenja naSe napredne Stampe
koje su ostale jedino sredstvo na ovom
kontinentu koje zagovara bratstvo i jedinstvo
doseljenika jugoslavenskog porijekla. Taj
klub bi trebao takoder da odrzava Svrstu vezu
sa maticama iseljenika u Jugoslaviji, u cilju
oCuvanja naSih etnickih vrijednosti. Zato
ргерошбато naSoj mladoj generaciji da
slijedi stope starih pionira koji su stvarali
klubske radnicke organizacije u kojima se
odvijao sav druStveni i kulturni rad Jugosla-vena.
Mi stariji nismo viSe u stanju izdrzati
napor u borbi za bolji zivot sviju nas. Na
mladima svijet ostaje.
Htio bih joS napomenuti da su na ovoj
naSoj uspjeSnoj priredbi svi gosti bili veseli i
razdragani. Neki su ranije otiSli kudi, no nas
15—20 je ostalo do blizu pola nodi, da
uzivamo u milozvudnoj tamburici i pjesmi.
Za dugo 6eno sacuvati uspomene na ovu
lijepu vecer.
JoS jednom hvala svima prisutnima, kao i
ilanovima Jugoslavenskog kluba "Jadran"
koji su bili dragi gosti na naSoj priredbi.
Neka zivi .sloga, ljubav, bratstvo i jedin-stvo
Jugoslavena, kao i borba za mir u
cijelom svijetu!
VaS u borbi za progres i bolji Zivot,
Marko KRAMARICH
Los Angeles, Ca.
JUGOSLOVENSKA POMOC
NIKARAGVI
CIUDAD DE MEXICO (Tanjug) - U ni-karagvan-sku
luku Corinto ovih dana je
dopremijena pomoc jugoslavenske vlade
ovoj prijateljskoj zemlji, kao izraz soli-darno- sti
nase zemlje sa sandinistickom
revolucijom.
Pomoc u vrijednosti od oko milijun do-lar- a
sastoji se od poljoprivredne i medi-cinsk- e
opreme, a dana je iz fonda sohdar-nos- ti
SIV-- a s nesvrstanim i zemljama u ra-zvo- ju
Uz ostalo Nikaragvi su poklonjena
tri kompletno opremljena ambulantna vo-zil- a,
pet kamiona hladnjaca, 20 sijacica za
kukuruz i 20 za psenicu i druga oprema !
Svecanosti, organiziranoj tim povodom
u Korintu, prisustvovali su predstavnici
nikaragvanske vlade, kao i jugoslavenski
ambasador u ovoj zemlji, sa sjedistem u
Meksiku, Branko Vukusic. Svi nikara-gvans- ki
listovi, radio i tv posvetili su veliki
prostor torn dogadaju, naglasavajuci da se
radi o pravom vidu solidarnosti i pomoci
Nikaragvi u borbi za prevladavanje osta-tak- a
proslosti
THOMPSONU JE DOBRO
Thompsonova novinska korporacija je
proSle godine imala 99 milijuna 395 hiljada
dolara profita Hi skoro isto kao u 1981.
godini, mada je nekoliko dnevnih listova
likvidirala. Njezin ukupni prihod iznosi je
viSe od 666 milijuna.
t .ЦДВПЈК.ТШУГУ HHaja
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovaiid, Stanko Muzdeka,
Milena Boiid, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rainovid, Borislav NeSkovId,
Rozalija Divjakovic, Duro Malikovl6, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanld, Bola Pavkovid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Pettovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Saus", Martin Karavanld, Paul
Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic
Stiepan Mlo§i6 (druStveno-polHidk- a pltanja), Daniel Pixlades (diuStvena pltanja i knjlievnost), Kstarina Kostid (poezlja I aktuelne feme). Jelena Gavrllovld (Uteratura
I umetnost za decu), BoSko Mladvnovid, Anka Nozlnlc.
STALNI DOPISNICI: Duian Putmk (Chicago), Margaret Starievid (Los Angeles),
Boio Spadek (New York), Frank Fuduri6 (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos
(Rim, Italija), Dario TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovld (Remscheid,
Zap.Nemacka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlcistlka u Americi), Anton Kostelac
(reportaze I pride z Iseljenickog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurt'c,
MiloS Kordid, Aleksandar Ciric, Strahinja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevid — LILO.
AdSvuebrtsicsriinpgtiorant:es$2o5n.0r0eqpueerst.yeSare.c(oFnidrstclCalsasssMMallailReegxitsratr)a.tiSoningNleO.co0p3i7e8s. 50 cents
"Naso novine" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godisnje; pojedlnl
prlmjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su naslJedniH ""JSeldolbnosdtvnaa",Mkisoamoe", s"uPrpavredtah"odi illDolirsbtoav",i: I"sNo oIvo'Nstli"o,d"nSlrpGsklalsnGlkla"sni ldkr"u, gl"Endaipnroesdt"n,l listovi koji su mu prethodill u SJediujenlm Drzavama.
fledakclja odgovara za nepotpisane mateiljale. Potplsani clancl Izrazavaju mlsljenje autora. Oopisi se ne vracaju.
AKTIVNOST ODBORA
ZA STAMPU U
HAMILTONU
Za posljednjih mjesec dana, na§
Odbor za Stampu je prikupio izvjes-n- u sumu novca u fond za kupovinu
nove kompjutorizirane slovoslagar-sk- e marine. Ukupna svota je
$385.00.
Pored toga, na priredbi odrzanoj u
korist "NaSih novina" u prostorijama
Jugoslavenskog kluba, na§ odbor je
prikupio sumu od $45.00 za fond
lista.
Na§a priredba nije mnogo uspjela
u pogledu posjete. U Hamiltonu ima
mnogo viSe ditalaca, nego Sto ih je
doSlo na priredbu u korist lista. Ali
atmosfera je bila prijatna.
Zahvaljujemo na prisustvu dlanova
redakcije i IzvrSnog odbora "NaSih
novina", sa kojima smo izmijenjali
miSljenja o problemima u radu na
Sirenju naSe napredne Stampe. Po-zelj- an je Sto deS6i susret izmedu
Hamiltona i Toronta, u cilju efikas-nije- g
rada i naSeg vedeg doprinosa
za list.
Imena prilagata za kupovinu
kompjutorizirane slovoslagarske
maSine:
StevoCulibrk $100.00
Gojko Prpa 50.00
Danilo Dandulovid 50.00
Victor Arar 50.00
Josip Zoretid 40.00
Stavro Stavrov 20.00
Nikola Toupalik 20.00
Milorad Vasi6 35.00
Uz drugarski pozdrav, do novih
vijesti.
Mile Baljak
Hamilton
LA2NOTUMACENJE
Torontski list Globe and Mail
objavio je pismo sovjetskog sluzbe-nik-a
za Stampu u Ottawi dije ime je
A. Podakin. On se osvrde na krive
informacije o naoruzanju. Tako se
tvrdi da SSSR ima 371 podmornicu
Hi tri puta viSe nego Sjed. Drzave. A
godine 1982. kanadska vlada je
objavila da NATO ima 191 podmor-nicu
a VarSavski pakt 158.
Javljenoje i to da NATO zaostaje u
tenkovima. A te zemlje imaju u
Evropi 24.000 tenkova, a VarSavski
pakt 25.000. Medutim, NATO je
superiorniji u anti-tenkovsko- m oruz-j- u.
(U Washingtonu je upravo objavlje-n-o
da je CIA dosad pretjerivala u
prikazivanju sovjetskog naoruza-vanja- .)
Podakin kaie da bi se lista krivog
prikazivanja naoruiavanja mogla
nastavit, ali i ovo je dovoljno da se
vidi kakvim sredstvima se neki
(NATO i Pentagon) sluze da oprav-daj- u
"bezprimjerno naoruzavanje u
historiji" pod izgovorom da postoji
"sovjetska opasnost".
POLJACI OSUOUJU FILM
"VJETROVI RATA"
Agencija AP javlja iz VarSave da
su Poljaci veoma ogor6eni zbog
nadina na koji su oni prikazani u
атепбкот filmu "Vjetrovi rata"
(Winds of War), koji je nedavno
prikazan na televiziji.
Poljaci su u torn filmu predstavlje-n- i
kao anti-semi- ti.
Poljska §tampa kaze da Poljaci
nikad prije nisu bili prikazani tako
ruzno kao u ovom filmu.
Nastavak clanka Mire Strbac pod
naslovom "Neposlata pisma sa
ostrva Musulu" donijeti cemo u
iducem broju.
аице!.мнваЈМЦЦ1