000127 |
Previous | 1 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
' f , Wttyjfj 'l. NCgoslav V£ekly A Community Newspaper limn тшил—ш—пд Established 1931 2'ri'sLr.SiirsL': - 'Јдгг&ј .?4t-II?Slf5- ;iJ VOL 52, NO 10(543) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MARCH 9,1983. 50 CENTS PER COPY ... чкша:: .ip ui mi ,...' - ii i, i. ijjij-K.iiiiji.- il j NASI PROBLEM! Puno je vaznih dogadaja — svjetskih i drugih — o koji-m- a bi trebalo pisati. Ali nemamo dovoljno pros-tor- a. "Nase novine" bi trebalo povecati na 16 stranica. Takvo povecanje kostalo bi (prema danasnjim cijenama) 5 hiljada dolara godisnje. Mi i sada povecavamo neka izdanja, ali ne mozemo stal-n- o. Sredstva su ogranicena. Izdavacki troskovi se stalno povecavaju. Trebalo bi povecati tiraz. Pet hiljada dolara je 200 novih pretplata. Izvrsni odbor "NN" je o tome raspravljao na pos-Ijednj- oj sjednici i dosao do zakljucka da bi trebalo povesti kampanju za toliki broj novih pretplata. Mi vec nekoliko godina nismo imali kampanje za nove pretplate. Kampanja bi trebala poceti 1. maja, a svrsila krajem oktobra tako da bismo s redovnim izlazenjem na 16 stranica poceli u novembru, kad se navrsava pedeset i druga godina izlazenja. Konacnu odluku o tome donijeti ce konferencija "NN" koja ce se odrzati 24. aprila. Vazno je, medutim, sta kazu nasi hitaoci; da Ii su oni voljni da sudjeluju, da se prime rada. Voljeli bismo cuti misljenja i prijedloge. Postarina je opet povecana za Sjed. Drzave i Jugosla-viju- . Dosad smo placali 24 centa za svaki primjerak, a sada placamo 36 centi. Znaci, za svaki primjerak koji se salje u te zemlje, placa se 18 dolara godisnje. Pretplata iznosi 25 dolara — 7 dolara vise, odnosno 11 dolara vise ako se plati u americkom novcu. To je novi problem koga . sada imamo. Ovo iznosimo da citaoci vide, a drugi put cemo javiti sta ce biti poduzeto. Postarina za Kanadu jos uvijek iznosi samo 4.2 centa po primjerku. NOVA AKCIJA KANADSKOG RADNlCKOG KONGRESA ii i j j д 9 "1 1 1 И ra E3 1 rcTT" 1 ТГ $УГТЈчЛ 'Тјутч P£T"T?i 'Х'Д& WY У!3. !& "I A ?3 7 (Ч1 Y "TT T?5fc fTTQ Ш ТП "C " ti 'јј y" гЈТ 'V% fJ-j-"' V t "iJii i -- ЕД- Ј-Л- - uLtXltf в1.Л Ei.1 E&A Уц-- У iTii tjf~?; Д-'- Л "in f' T" Jlrnim Уј fiiai- -. Ц?- -, ДшД, rf&IL %La—U U Ottawi je odrzana nacionalna ekonomska konferencija na kojoj je sudjelovalo vise od 800 delegata {tredunionista, farmera, uCitelja, predstavnika crkvava itd.). Konfe-rencij- u je sazvao Kanadski radniCki kongres (sindikati) koji broji preko 2 milijuna dlanova). Glavnu пјеб imao je Dennis McDermott predsjednik Kongresa. Cilj je bio — kako je rekao McDermott — da se stvore uvjeti za promjenu ekonomskog sistema. Novi ekonomski sistem treba da sluzi radnim ljudimakoji safcinjavaju ve6inu naroda. Kongres 6e odmah pristupiti us-posobljav- anju stotinu tredunijskih aktivista koji 6e zaci medu narod s porukama konferencije. McDermott je rekao da su posljednjih godina mnogi Kanadani "оребет" kao nikad prije i to 6e im dugo ostati u sjedanju. On smatra da ekonomska kriza, koja je izbacila sa posla oko 2 milijuna ljudi, nije sluSajna, vec je namjerno stvorena po politidarima i korporacijama. McDermott je naglasio da vladin program ogranidenja povedanja pla-6- a na 6 i 5 posto mora biti porazen, i ako ne bude, "doci 6e neSto jos opasnije i trajnije". "Mi se nalazimo u borbi za svoj zivot", rekao je on. Na konferenciji je bila zastupljena i konferencija kanadskih katolidkih biskupa. McDermott je kazao da su oni, kao i druge vjerske grupe, spremni da suraduju s Kongresom. Biskup Adolphe Proulx je na konferenciji ostro napao prijedlog za uklju6ivanje nezaposlenih mladih radnika u vojsku.Ta vojska ce biti upotrebljena protiv onih radnika koji se ubudude budu borili za pametniju ekonomsku politiku, rekao je biskup. List Toronto Star je u uvodniku poduprao McDermottovu tezu da su sadasnje ekonomske teskoce nisu slu6ajne vec posljedica odredene politike. noviameriCki U SALVADORU Agencija Reuter javlja iz New Yorka da je kongresman Edward Feighan iz drzave Ohio izjavio da je amerifiki oficir koji vjezba salvador-sk- e vojnike kazao da salvadorska vojska ne moze da pobjedi salvador-sk- e pobunjenike; on je to rekao grupi Amerikanaca koji je predvodio Feighan za vrijeme posjete Salva-dor- u. Iz Washingtona je javljeno da je Pentagon trazi 60 milijuna dolara za oruzje salvadorskoj vojsci, kojoj je nedavno dato 26 milijuna dolara vrijednosti oruzja. f (A' " .A "ГЗиТ % XV. Dennis McDermott JOSJEDAN Holandija je tralila od Kanade da joj izru6i Jacova Luitjensa, koji je optuien da je u proSlom ratu, kao nacista, vrSio ubijstva holandskih boraca otpora. Kanada je odbila. Luitjensa je nagovarao na povratak i predstavnik Simon Wiesenthal Centre u Los Angelesu. On je odbio. Luitjens kale da on nije ubijao, ali odbija da se vrati. Odbio je i da kale Sta je radio u proSlom ratu. On zauzima pololaj profesora na Univerzi-tet-u Britanske Kolumbije u Vancouveru. OSUDA REAGANOVE OBRANENASILJA Reaganova vlada je objavila izvjeStaj o ljudskim pravima u svijetu. Tri атепбке organizacije (Americas Watch, Helsinki Watch i Lawyers Committee for the International Humam Rights) kritizi-raj- u taj izvjeStaj. Oni navode da vladin izvjeStaj zaobilazi pravo stanje u nekim zemljama, jer su ti rezimi prijateljski opredjeljeni za Reaganovu administraciju i politiku. Oni kaz4j da je ucinjen specijalni napor da se ne opiSe nasilje u tim zemljama. IZBORI U Australiji i Zap. NjemaCkoj odrzani su parlamentarni izbori, a u Francuskoj op6inski. U Australiji ve6inu su dobili laburisti, a u Zap. Njema6koj pobje-dil- a je konzervativno-liberaln- a koali-cij- a, kojoj na6elustoji Helmut Kohl. To zna6i da su Zap. Njemci opredje-lil- i za raketno-nuklearn- o naoruzanje, pa su se izlozili novim velikim opasnostima. Vode nove zapadno-пјетабк- е par-tij-e Die Grunen kaiu da 6e oni sprije6iti da Zap. Njema6ka primi novo Reaganovo oruzje. grCko-sovjets- ki UGOVOR ATINA — Cetvorodnevnazvani6na poseta sovjetskog premijera Nikola-j- a Tihonova Atini ovde se ocenjuje veoma uspeSnom. Sa neskrivenim zadovoljstvom je vise puta konstato-van- o da je na relaciji Moskva — Atina sada trasiran jedan put koji otvara novu epohu u odnosima dve zemlje, jedna koja nosi titulu super-sil-e i druge, male, pripadnice NATO-pakt- a. No, svejedno je — zajedniCki jezik je naden, a on se ogleda u obostranoj zelji da se safiuva mir u svetu, brze dode do detanta i razoruzanja, da se Evropa i u njoj Balkan oslobode nuklearnog oruzja i da Sredozemlje postane zona stabil-no- g mira i saradnje drzava koje leze na njegovim obalama. Sa druge strane, pak, potpisivanje desetogodisnjeg ugovoraoekonom-skoj- , industrijskoj i nau6no-tehni6-k- oj saradnji, sto su ufiinila pretpros-l- e no6i dvojica premijera, domacin Andreas Papandreu i gost Nikolaj Tihonov, treba snazno da unapredi bilateralne odnose dveju zemalja. U razgovorima koji su — kako se ovde isti6e — bili veoma sadrzajni i sveobuhvatni — grfika strana je naro6ito ukazala na prilike u Egeju, na odnose sa susednom Turskom i politiku VaSingtona da pove6anjem vojne pomoci Turskoj remeti ravno-tez- u snaga u ovom delu Mediterana. Takode nije izostavljen ni problem Kipra opterecenog desetogodisnjom okupaciom jednog dela turskih trupa. Potpisivanje дгбко-sovjetsk- og de-setogodi§- njeg ugovora naiSlo je na veoma ostro reagovanje Evropske zajednice. Prema podacima iz Bonna, konze-rvativno- liberalna koalicija dobila je 48.8 posto glasova, a socijal-demokra- ti i nova anti-ratn- a partija Die grunen (Zeleni) 38.2 posto. Kohlova partija ima 244 poslanika, Socijal-demokra- ti 193, FDP (Savez-ni- ci Kohla) 34, Zeleni 27. U opdinskim izborima u 36.400 francuskih gradova, varoSi i sela ve6inu glasova (51 posto) dobili su desnidari i centrumaSi, Sto se smatra kao opomena Mitterandovoj vladi, u kojoj se nalazi i par komunista.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 04, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-03-09 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000193 |
Description
Title | 000127 |
OCR text | ' f , Wttyjfj 'l. NCgoslav V£ekly A Community Newspaper limn тшил—ш—пд Established 1931 2'ri'sLr.SiirsL': - 'Јдгг&ј .?4t-II?Slf5- ;iJ VOL 52, NO 10(543) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MARCH 9,1983. 50 CENTS PER COPY ... чкша:: .ip ui mi ,...' - ii i, i. ijjij-K.iiiiji.- il j NASI PROBLEM! Puno je vaznih dogadaja — svjetskih i drugih — o koji-m- a bi trebalo pisati. Ali nemamo dovoljno pros-tor- a. "Nase novine" bi trebalo povecati na 16 stranica. Takvo povecanje kostalo bi (prema danasnjim cijenama) 5 hiljada dolara godisnje. Mi i sada povecavamo neka izdanja, ali ne mozemo stal-n- o. Sredstva su ogranicena. Izdavacki troskovi se stalno povecavaju. Trebalo bi povecati tiraz. Pet hiljada dolara je 200 novih pretplata. Izvrsni odbor "NN" je o tome raspravljao na pos-Ijednj- oj sjednici i dosao do zakljucka da bi trebalo povesti kampanju za toliki broj novih pretplata. Mi vec nekoliko godina nismo imali kampanje za nove pretplate. Kampanja bi trebala poceti 1. maja, a svrsila krajem oktobra tako da bismo s redovnim izlazenjem na 16 stranica poceli u novembru, kad se navrsava pedeset i druga godina izlazenja. Konacnu odluku o tome donijeti ce konferencija "NN" koja ce se odrzati 24. aprila. Vazno je, medutim, sta kazu nasi hitaoci; da Ii su oni voljni da sudjeluju, da se prime rada. Voljeli bismo cuti misljenja i prijedloge. Postarina je opet povecana za Sjed. Drzave i Jugosla-viju- . Dosad smo placali 24 centa za svaki primjerak, a sada placamo 36 centi. Znaci, za svaki primjerak koji se salje u te zemlje, placa se 18 dolara godisnje. Pretplata iznosi 25 dolara — 7 dolara vise, odnosno 11 dolara vise ako se plati u americkom novcu. To je novi problem koga . sada imamo. Ovo iznosimo da citaoci vide, a drugi put cemo javiti sta ce biti poduzeto. Postarina za Kanadu jos uvijek iznosi samo 4.2 centa po primjerku. NOVA AKCIJA KANADSKOG RADNlCKOG KONGRESA ii i j j д 9 "1 1 1 И ra E3 1 rcTT" 1 ТГ $УГТЈчЛ 'Тјутч P£T"T?i 'Х'Д& WY У!3. !& "I A ?3 7 (Ч1 Y "TT T?5fc fTTQ Ш ТП "C " ti 'јј y" гЈТ 'V% fJ-j-"' V t "iJii i -- ЕД- Ј-Л- - uLtXltf в1.Л Ei.1 E&A Уц-- У iTii tjf~?; Д-'- Л "in f' T" Jlrnim Уј fiiai- -. Ц?- -, ДшД, rf&IL %La—U U Ottawi je odrzana nacionalna ekonomska konferencija na kojoj je sudjelovalo vise od 800 delegata {tredunionista, farmera, uCitelja, predstavnika crkvava itd.). Konfe-rencij- u je sazvao Kanadski radniCki kongres (sindikati) koji broji preko 2 milijuna dlanova). Glavnu пјеб imao je Dennis McDermott predsjednik Kongresa. Cilj je bio — kako je rekao McDermott — da se stvore uvjeti za promjenu ekonomskog sistema. Novi ekonomski sistem treba da sluzi radnim ljudimakoji safcinjavaju ve6inu naroda. Kongres 6e odmah pristupiti us-posobljav- anju stotinu tredunijskih aktivista koji 6e zaci medu narod s porukama konferencije. McDermott je rekao da su posljednjih godina mnogi Kanadani "оребет" kao nikad prije i to 6e im dugo ostati u sjedanju. On smatra da ekonomska kriza, koja je izbacila sa posla oko 2 milijuna ljudi, nije sluSajna, vec je namjerno stvorena po politidarima i korporacijama. McDermott je naglasio da vladin program ogranidenja povedanja pla-6- a na 6 i 5 posto mora biti porazen, i ako ne bude, "doci 6e neSto jos opasnije i trajnije". "Mi se nalazimo u borbi za svoj zivot", rekao je on. Na konferenciji je bila zastupljena i konferencija kanadskih katolidkih biskupa. McDermott je kazao da su oni, kao i druge vjerske grupe, spremni da suraduju s Kongresom. Biskup Adolphe Proulx je na konferenciji ostro napao prijedlog za uklju6ivanje nezaposlenih mladih radnika u vojsku.Ta vojska ce biti upotrebljena protiv onih radnika koji se ubudude budu borili za pametniju ekonomsku politiku, rekao je biskup. List Toronto Star je u uvodniku poduprao McDermottovu tezu da su sadasnje ekonomske teskoce nisu slu6ajne vec posljedica odredene politike. noviameriCki U SALVADORU Agencija Reuter javlja iz New Yorka da je kongresman Edward Feighan iz drzave Ohio izjavio da je amerifiki oficir koji vjezba salvador-sk- e vojnike kazao da salvadorska vojska ne moze da pobjedi salvador-sk- e pobunjenike; on je to rekao grupi Amerikanaca koji je predvodio Feighan za vrijeme posjete Salva-dor- u. Iz Washingtona je javljeno da je Pentagon trazi 60 milijuna dolara za oruzje salvadorskoj vojsci, kojoj je nedavno dato 26 milijuna dolara vrijednosti oruzja. f (A' " .A "ГЗиТ % XV. Dennis McDermott JOSJEDAN Holandija je tralila od Kanade da joj izru6i Jacova Luitjensa, koji je optuien da je u proSlom ratu, kao nacista, vrSio ubijstva holandskih boraca otpora. Kanada je odbila. Luitjensa je nagovarao na povratak i predstavnik Simon Wiesenthal Centre u Los Angelesu. On je odbio. Luitjens kale da on nije ubijao, ali odbija da se vrati. Odbio je i da kale Sta je radio u proSlom ratu. On zauzima pololaj profesora na Univerzi-tet-u Britanske Kolumbije u Vancouveru. OSUDA REAGANOVE OBRANENASILJA Reaganova vlada je objavila izvjeStaj o ljudskim pravima u svijetu. Tri атепбке organizacije (Americas Watch, Helsinki Watch i Lawyers Committee for the International Humam Rights) kritizi-raj- u taj izvjeStaj. Oni navode da vladin izvjeStaj zaobilazi pravo stanje u nekim zemljama, jer su ti rezimi prijateljski opredjeljeni za Reaganovu administraciju i politiku. Oni kaz4j da je ucinjen specijalni napor da se ne opiSe nasilje u tim zemljama. IZBORI U Australiji i Zap. NjemaCkoj odrzani su parlamentarni izbori, a u Francuskoj op6inski. U Australiji ve6inu su dobili laburisti, a u Zap. Njema6koj pobje-dil- a je konzervativno-liberaln- a koali-cij- a, kojoj na6elustoji Helmut Kohl. To zna6i da su Zap. Njemci opredje-lil- i za raketno-nuklearn- o naoruzanje, pa su se izlozili novim velikim opasnostima. Vode nove zapadno-пјетабк- е par-tij-e Die Grunen kaiu da 6e oni sprije6iti da Zap. Njema6ka primi novo Reaganovo oruzje. grCko-sovjets- ki UGOVOR ATINA — Cetvorodnevnazvani6na poseta sovjetskog premijera Nikola-j- a Tihonova Atini ovde se ocenjuje veoma uspeSnom. Sa neskrivenim zadovoljstvom je vise puta konstato-van- o da je na relaciji Moskva — Atina sada trasiran jedan put koji otvara novu epohu u odnosima dve zemlje, jedna koja nosi titulu super-sil-e i druge, male, pripadnice NATO-pakt- a. No, svejedno je — zajedniCki jezik je naden, a on se ogleda u obostranoj zelji da se safiuva mir u svetu, brze dode do detanta i razoruzanja, da se Evropa i u njoj Balkan oslobode nuklearnog oruzja i da Sredozemlje postane zona stabil-no- g mira i saradnje drzava koje leze na njegovim obalama. Sa druge strane, pak, potpisivanje desetogodisnjeg ugovoraoekonom-skoj- , industrijskoj i nau6no-tehni6-k- oj saradnji, sto su ufiinila pretpros-l- e no6i dvojica premijera, domacin Andreas Papandreu i gost Nikolaj Tihonov, treba snazno da unapredi bilateralne odnose dveju zemalja. U razgovorima koji su — kako se ovde isti6e — bili veoma sadrzajni i sveobuhvatni — grfika strana je naro6ito ukazala na prilike u Egeju, na odnose sa susednom Turskom i politiku VaSingtona da pove6anjem vojne pomoci Turskoj remeti ravno-tez- u snaga u ovom delu Mediterana. Takode nije izostavljen ni problem Kipra opterecenog desetogodisnjom okupaciom jednog dela turskih trupa. Potpisivanje дгбко-sovjetsk- og de-setogodi§- njeg ugovora naiSlo je na veoma ostro reagovanje Evropske zajednice. Prema podacima iz Bonna, konze-rvativno- liberalna koalicija dobila je 48.8 posto glasova, a socijal-demokra- ti i nova anti-ratn- a partija Die grunen (Zeleni) 38.2 posto. Kohlova partija ima 244 poslanika, Socijal-demokra- ti 193, FDP (Savez-ni- ci Kohla) 34, Zeleni 27. U opdinskim izborima u 36.400 francuskih gradova, varoSi i sela ve6inu glasova (51 posto) dobili su desnidari i centrumaSi, Sto se smatra kao opomena Mitterandovoj vladi, u kojoj se nalazi i par komunista. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000127