Nase Novine, April 25, 1985

              8— NASE NOVINE, February 28, 1985 FACXFTCJFCO
35 S3 I
Nmo Stel'ulio jc ncaposlen
No null ni njogova supruga ona
jo trudna
Njegowt majka. Магцапа Hondic
nc radi oc pet uodina
N mo o oljan da kupi posn
Nwdi 2 hil pi do dolara onomo tko тч
ga ilaio
To 2 hil i.i'ii io ulod- - m.i :i '.' .
majko
Lis! 77e .Мш Л aiioom ori lioiu.- - h
lbtografiiu N'ina i niegovo Mipriu'o
Nino dm u rue i nokohko stotui.trki
List naodi nn't'oui adrosu i broj
tolofona
Nmo kae da ga jo na kupovanjo po
sla potakao neki pnjatolj l Calgary,
koji je kupio posao u nokoj celieam
On je voljan da radi za 8 do 9 dolara
na sat
Moze da vozi kamion Prije je radio
kod neke kompanije — za pnmaii]o i
otpremu
Na pitanje neco li se njegova ponu-da- ,
da plati 2 000 dolara za posao
shvatiti kao podnucivanje. odgovono
je:
"Kada si bezposla, ti takone rnislis.
To nije podmicivanje. Ja posteno tra-zi- m
posao i sada sam spreman da pla-ti- m.
"Ne, ja se ne osjecam dobro — to je
sav novae sto mama ima — ali dijete
ce se roditi za sedam mjeseci, i ja ne
zelim da odraste na javnoj pomoci
(welfare)."
Ne znamo da li je Nino uspio da
dobije posao na taj nacin. The Sun ne
javlja.
Izpisanja The Sun-- a moze sezaklju-cit- i
da je Stefulic" ocajan. Kako bi
inace poduzeo takav korak?
On je mlad covjek, ima samo 22 go-din- e. Dolazi mu dijete — nije lako.
Pa ipak, da li je to pravilan nacin
trazenja posla?
Koliko je nasih ljudi nezaposleno?
Neki ne rade po par godina.
Koliko je nezaposlenih drugih na-rodnost- i?
Nezaposlenost je ozbiljan problem.
U januaru broj nezaposlenih se po-veca- o
za 167 hiljada (ukupan broj
1,483.000 ili 11.2 posto od ukupnog
broja).
U Vancouveru nezaposlenost iz-no- si
14.9 posto, sigurno i vise, jer
mnogi vise i nisu u statistici. Samo tri
kanadska grada su u gorem stanju (St.
John's, Newfoundland, Saint John,
New Brunswick i Victoria B.C.).
Jedan prijatelj mi je neki dan kazao
da je 72 posto clanova njegove unije
bez posla. I nema izgleda da ce biti
bolje.
Kompanija viSe proizvode, prave
veci profit. A radni ljudi ostaju bez
posla.
Ljude zamjenjuju kompjuteri...
Simpatiziramo s Ninom Stefulicem.
On je mlad. Ozenio se tek prije 18 mje-seci.
Ali ipak ne odobravamo njegov
metod.
Kupovanje posla nije pravilan na-cin.
Netko mozda i uspije. Ali koliko je
takvih?
Sta ce ostali? Kako ce doci do posla
onih stotine hiljada?
Sjed. Drzave imaju viSe od 8 mili-jun- a nezaposlenih. Zapadna Evropa
20 milijuna. Gdje je tu rjesenje?
A u nekim socijalistickim zemljama
nema dovoljno radne snage...
Bolje je zivjeti i od welfare-- a nego
kupovati posao.
Gradani Vancouvera su poceli da
shvacaju svoj polozaj. I zaSto je tako.
Treba im se prikljuciti, ici zajedno s
njima...
S.M.
Americki list ah World dlai u
Now Yorkuidonosi clanak povodom 40
godisiijieo konteroncie u .In It l koga o
d)o pronosimo (u prevodu)
(Hog t]odna s not obil]eaa 40 godi
siiju'ii jednog od riapamjih whunskih
tnitinga u histoi in - i iota konloron
i 1 1-
- u .i.ilt i ( K .ii s.o-- l m.ik pn-dsiodnik-a
I'niikliiiii KiiiiM'O'ltj m so K'tsknn i 'rilanskuu )i,iciin,i s!;niin )c (siio
,i .-!oh-i;
int' rata protiv (ачим i i
gmdnni hiiducih odnosa modu soem
i una irmcliiMiih na mn u i pripitel)
-- ! II
Kaumije so da jo bilo ljudi a una lh
l danas koji smatrapi da su train i ugo
on izmedu americkih i britanskih ka
pitahsta. s jodno strane l socijahstickog
Sovjetskog Saveza .s druge strano. no
moguci Oni su argument isal i, kao sto
noki argumenti.su l dana.s, da so Sovjo
tima no moze vjerovati All nakon 40 go-din- a.
zivot je potvrdio da su konsni ugo
von izmedu kapitalistickih 1 socijahs-ticki- h
zemalja moguci i da se moze vje-rovati
da ce ih Sovjetski Savez postivati
Zahvaljujuci ugovorima u Jalti. Drugi
svjetski rat je brze zavrsen. Sovjetski
Savez je pristao da stupi u rat protiv
Japana da pomogne americkom save-znik- u
Stvorena je Organizacija Ujedi-njeni- h
naroda, s dugotrajnim prilogom
svjetskom dijalogu. Odredene su gra-nic- e
drzava, s ciljem da se izbjegne novi
rat u Evropi. U opce, postignut je spora-zu- m
ne samo o okoncanju rata zapoce-to- g
po najbrutalnijim zavojevacima u
historiji, vec ce pomoci da se sprijeci
buduci rat, strasniji od dosadasnjih.
Nije cudnovato sto je nacisticka pro-paganda
napala konferenciju u Jalti,
nastojeci izbjeci poraz cijepanjem sa-vezni- ka. Nacisti su koristili anti-komu-niza- m
da poraze jednu silu sto je pred-stavljal- o
poraz za sve — jedinstvo anti-fasistick- ih sila.
fasistickih sila.
Razumije se da svi clanovi koalicije
nisu potpuno podupirali koaliciju, sto
pokazuje i govor 1946. godine britan-sko- g
premijera Winstona Churchilla o
"Gvozdenoj zavjesi". Nacisti su racu-na- li
na desnicarske snage u Sjed. Drza-vam- a
i Britaniji. Ali narodni pokret za
mir, demokraciju i progres bio je pre-vise
jak, i Hitlerov pokusaj da pocijepa
savez izmedu Sjed. Drzava, Britanije i
Sovjetskog Saveza je sprijecen.
Nazalost neki ljudi, u nasoj zemlji, se
i dalje protive bliskim, miroljubivim
odnosima izmedu Sjed. Drzava i Sovjet-skog
Saveza. Oni danas, za razliku od
proslosti, zauzimaju vazne politicke po-loza- je
i posjeduju oruzje koje moze da
unisti ne samo 50 milijuna ljudi, kao u
Drugom svjetskom ratu, vec cijelo co-vjecanst- vo.
Ti ljudi hoce da promjenu
odluke donijete u Jalti.
Prije cetrdeset godina, Sjed. Drzav- - i
saveznici su se slozili da Organizaci a
Ujedinjenih naroda bude sredstvo mira
i suradnje. Ali danas Reaganova admi-nistracij- a stalno napada reputaciju UN
i bojkotira vazne dijelove te organizaci-je- .
Prije cetrdeset godina, Sjed. Drzave i
saveznici su se slozili da cetiri drzave
uspostave kontrolu nad Njemackom i
da nikad viSe ne dozvole da Njemacka
zapocne rat u Evropi. Ali danas Reaga-nova
administracija postavlja krsta-rec- e
(cruise) i Pershingove rakete u Za-padn- oj
Njemackoj, kojima treba samo
sest minuta do Moskve. Slicne su bile
nacisticke V2 rakete.
Prije cetrdeset godina Sjed. Drzave i
saveznici su se slozili da istocnegranice
Poljske bude Curzonova linija povu-cen- a
1919. i da Poljska treba da "dobije
znatne teritorije na sjeveru i zapadu".
To je ucinjeno. Izmjenu granica potv-rdio
je ugovor u Helsinki-- u 1975. godine.
Ali danas helsinske ugovore napadaju
visoki americki sluzbenici, isto kao §to
napadaju ugovore u Jalti.
Prije cetrdeset godina, Sjed. Drzave i
OBZORJTE
:upovanje JALTA
savonici su si slozili da SSSH stupi 11
lat protivjapnnskogcarstva I'govorka-- o "Kurilski otoi-- i co bid prcdani So-)otsko- m
Savezu Vodo tri veliko diao su s(. sloili da se ovi ahtjoi
Sovjotskon Savea nioraiu ostvanti kad
Japan budo porazon" Mi danas S)od
1
1 avc nasi 01 o da Japan pnnovo u uLu
u ml n.ioniaau u.i 1 poticu Japanco
koji clo da s nswtr da ponoo trao
Kin 1 Iskc otdko
Ima os cdiin poiika konloi отч o u
.l.dti Dok st prodsji'(inik Hooscolt
fiiormrno bo 1 n a rliunski sastanak u
Jalti bntanski promior Churchill je
bio protiv To sto jo Churchill ipak pri
sustvoao konf'eronciji 1 potpisao ugo
voj-- e pokauje da jo moguce prisiliti one
koji su za konfrontaciju da pnhvate mir
1 pnjateljstvo kad su narodi svijeta je-dinstvo- ni
1 aki
(I'revco S.M J
BRIAN-- u MULRONEY-- u
0 JAVN0M INF0RMIRANJU
Kanadani su uznemireni zbog od-luke
konzervativne vlade da smanji
financijski doprinos CBC (Canadian
Broadcasting Corporation) za 75 mili-juna
dolara.
Premijeru Erian-- u Muilroney-- u je
upuceno otvoreno pismo u vezi toga.
Pismo je objavljeno u listu The Globe
and Mail. Ima vise od hiljade potpisa
i zaprema dvije stranice lista.
Oni traze da parlamenat ponovo
razmotri vladinu odluku i da se dopri-nos
ne smanjuje dok parlamenat to
ne uradi.
Pismo (u slobodnom prevodu) glasi:
Nikad od kad je CBC uspostavljena
po konzervativnoj vladi prije vise od
pedeset godina, javno informiranje
nije bilo vise ugrozeno — niti je bilo
od vece vaznosti za oduvanje gornje
polovice sjevero-americko- g konti-nent- a
kao ponosne i razlicite nacije.
Sateliti, kabeli i prijemnici za sate-litsk- e
prenose su promjenili bogate i
utjecajne nacionalne televizijske
mreze po svijetu. U mnogim zem-ljama
to je dobro. U Kanadi to moze
da unisti zemlju.
tok i zapad je elektronski most koga
snabdijeva Canadian Broadcasting
Corporation. Bez nje Kanadani ne bi
imali mogucnosti za razmjenu, slabu
priliku za upoznavanje cinjenica,
fantazija, miSljenja i trendova — dru-gi- m
rijedima, razmjenu vrijednosti
koje stvaraju razlicita drustva.
CBC sada se sada suodava s blije-do- m
i nesigurnom boducnoscu. Nje-zi- ni radio i televizijski programi su
okresani za 75 milijuna dolara. Lo-kal- ni radio i televizijski programi ce
biti ukinuti. Specijalne serije isto.
Smanjuju se djecji programi. Kanadi-zacij- a
prime-tim- e televizije ce biti
obustavljena.
Potpisnici ovog pisma, kao i mnogi
drugi razumni Kanadani, iako nisu
povezani s CBC, smatraju da javno in-formiranje
u Kanadi zasluzuje vecu
paznju i pojatanje.
CBC nije savrsena. Ali mi se oStro
protivimo onome sto se dogada. Bud-ze- t
se slijepo smanjuje, sa slabim ili
nikakvim poznavanjem Hi brigom za
posljedice.
Kanadska kulturaje lomljiva, i CBC
vazna za zdravi razvitak, za drzanje
koje nastaje samo po sebi.
Hitnoje potrebno da parlamenat iz-vr- $i
pregled mandata CBC i kako se
mandat primjenjuje u okviru drama-tidni- h
fiskalnih (racunskih) promjena
i elektronske okoline.
Dok se novi mandat ne raspise i
odobri po parlamentu, ne smije biti
nikakvog smanjivanja financijskog
doprinosa.
Kanadani pozdravljaju odluku
vlade Now Zealand da no dozvoli
amenckim ratnim brodovima oprem-ljeni- m nukloarnirn orujom da pn-stai- u
u njegovim lukama
Tony Hall 1. Sudbun (Ontario) pi
so "Podraljamo New Zealand, na-so- u koniomoltskog pripitolja Pnnci
pijolno dranjo to oiulo protiv amo
1 1('коц mihlarima jo u ostroj stiprot
nosti (holicnmi stawun naso lado
kopi podupire protiorano.sti amonc
kog iniopri)aliina "
Gordon 1 Candanco Yanchyshyn 1 Toronta kazu: "Bravo New Zealand
koji jo odbio pristajanje amenckim
ratnim brodovima opremljemm nu-klearni- m
oruzjem To nije upereno
protiv Amerike vec protiv nuklearnog
oruzja.
Kad bi nas premijer Brian Mulro-ne- y
sa svojim pristalicama (yes-men- )
imao snage da zauzme isto tako ostar
stav protiv americkog i ruskog nu-klearnog
naoruzanja. Mi Kanadani
moramo se vise angazirati da uvje-rim- o
svoje izabrane predstavnike da
treba da zauzmu isto stanoviste."
Peter Ajello iz Vancouvera pise da
je vlada New Zealanda odbila da
primi americke ratne brodove na nu-klear- ni
pogon ili opremljene nu-klearn- im
oruzjem. Zatim pise: Vri-jem- e
je da i kanadska vlada shvati da
svi americki saveznici nisu obavezni
da prihvate ili isprobavaju nuklearno
oruzje."
Ova tri pisma objavio je list The
Globe and Mail 18. februara (Pismo
uredniStvu).
KAKO JE U GUATEMALI
Frank Valerius, koji je proveo 22
godine u Guatemali, a danas zivi u
Scarborough, Ontario, pise u listu
The Globe and Mail:
"Generalni konzul Nikaragve pa-stor
(protestantski svecenik) Valle-Gara- y
pita sto ce buducnost donijeti
Nikaragvi suocenoj prisustvom hi-ljada
bivsih gardista, somozista, pla-ceni- ka
i drugih zlocinaca koje je CIA
uvjezbala za pljacku, laz, ubijanje i
terorizam.
Ja znam sta ce buducnost donijeti:
ponovit ce se historija. CIA je svrgla
socijalisticki orijentiranu, izabranu
vladu Guatemale 1954. godine uz po-mo- c slicnih razbojnickih bandi. Ja
sam tamo zivio 22 godine, dok me nisu
nedavno vratili natragu Kanadu. Sta-novni- ci
te lijepe ali strahom zahva-cen- e
zemlje vec 30 godina pate pod
jednom od najgorijih vojnih dikta-tur- a
u suvremeno doba.
Unistenje dijela stanovnistva je
planirana vladina politika; mnoga
sela su zbrisana sa zemlje; opozicija
s bilo koje strane, bez razlike koliko
blaga, krvavo i nemilosrdno je uniste-na- ;
stvorene su zone u kojima ubijaju
svakoga tko se krece; i, sluzeci se Hi-tlerovsk-om
taktikom. zapaljene su
njive u velikom dijelu zemlje i indi-jansk- o
stanovniStvo gladuje. Tredu-nijsk- i
pokret je unisten i zamijenjen
vladinim sluzbenicima. Katolicke
svecenike i inteligenciju ubijaju, ma-sak- re
su obicna pojava. Oko 80.000
gradana, ukljuciv zene i djecu, su iz-muc- eni
na smrt ili smaknuti. Vla-stodrS- ci
su zemlju doveli do bankrot-stva- .
Njihov jedini uvoz je oruzje, iz
Izraela i Sjed. Drzava.
To ce, gospodine Valle-Gara- y, vo-ljo- m Ronalda Reagana, biti i sudbina
Nikaragve".