Nase Novine, July 14, 1982

              г!
Tito held a marxist view of the
world, but his relationship to mar-xism
was unconventional, free of all
given pattern. By constantly unco-vering
fresh perspectives, he was, in
fact, conscious that theory does not
contain the "keys to all doors".
This stemmed from his awareness
that theory can only be refreshed
and perfected with creative thought,
which opens up the path to the
discovery of new truths.
Tito's thought was manifested in
his own particular way. He did not
use the formulae of others. His
thought was uncomplicated and
comprehensible to all, told by man
— to man.
DIZDAREVIC PREDSJEDNIK
SKUPSTINE SFRJ
BEOGRAD — Za novog predsjed-nik- a
Skupstine SFRJ postavljen je
Raif Dizdarevic iz Bosne i Hercego-vin- e.
Za potpredsjednika Skupstine
kandidat je Mito Micajkov iz Make-donij-e,
a za predsjednika Saveznog
vijeca Skupstine SFRJ kandidat je
dr. Anton Vratusa iz Slovenije.
Kandidat za predsjednika Vijeca
republika i pokrajina Skupstine
SFRJ je Nikola Kmezic iz Vojvodine.
SVETE2IUVJETI
NAOKUPIRANIM
ARAPSKIM
TERITORIJIMA
2ENEVA (AP) — Arapsko stanov-nistv- o
na teritorijima koje je okupi-ra- o
Izrael u junskom ratu 1967.
godine, zive i rade pod sve tezim
uvjetima — navodi se u izvjeStaju
specijalne misije Medunarodne or-ganiza- cije rada (MOR) zaduzene za
to podrucje.
U izvjeStaju pripremljenom za
godiSnju konferenciju MOR koja se
treba odrzati iduceg mjeseca u
Zenevi, istifie se da su u pogledu
standardaarapskog stanovniStva za-biljeze- ne neznatne ili gotovo nikakve
promjene. Sindikalne organizacije
imaju veoma ograni6ene mogudnos-t- i
da brane ili zastupaju interese
arapskih radnika. Radni programi
viSe idu u prilog Izraelu, nego §to
pridonose razvoju privrede na okupi-rani- m
teritorijima. ZapoSljavanje je
za Arape sve tezi problem. Podaci
pokazuju takoder da nema odgova-rajuci- h
foruma ili institucija za
planiranje razvoja nacionalne privre-de.
Specijalna misija takoder raspola-z- e
izvjestajima u kojima se navodi
da se djeca i dalje koriste kao radna
snaga, posebno u izraelskoj poljo-privred- i,
kao i u pojedinim industrij-ski- m
granama — navodi MOR.
Г0 MARK THE 90TH ANNIVERSARY OF THE
BIRTH OF JOSIP BROZ TITO ~
By Dr. Jovan Dordevic
(Tanjug)
This became specially avident in
Tito's relationship vis-a-v- is revolu-tion,
for revolution cannot give the
true replies if it does not settle
national contradictions and resolve
the differences which have occurred
in historical development.
Tito's concept of the national
question does not only consist in
emphasis on this question's link
with the settlement of the social
question, but rather in the recogni-tion
of the national identity of
individual, previously suppressed,
even denationalised, ethnic groups.
This recognition presupposes the
adoption of Lenin's formula on "the
right of each nation to self-determinatio- n", but also something more,
something crucial and original - the
establishment of a political system
in which the self-determinat- ion of
nations is realised and guaranteed
in the framework of socialist demo-cratic
communities.
Such a political system, or the
framework for the realisation of
national identity and equality, Tito
streesed, is not and should not be
the state in the traditional sense,
NOVI PREDSJEDNIK IZVRSNOG VIJECA
n" ." ." - " !—. - i"_" . _:
-'-
- 'ш _. - 'ш ЧЖјПЛТ 4r:-- - .:. if .r .. Jt -- ='. V'Satiflj. n1J.,
U i
.. . r_
J .
MILK PLANINCje novi pred-sjedn-ik Saveznog izvrSnog vije-6- a. Dosad je bila predsjednik
Centralnog komiteta Saveza ko-muni- sta Hrvatske. Rodena je
1924. godine u DrniSu. ZavrSila
je Visoku upravnu Skolu.
Narodnooslobodiladkoj borbi
u6estvovala je 1941. dlan
Saveza komunista Jugoslavije
postala je 1944. Poslije rata bila
je profesionalni politidki radnik
na raznim duznostima, pored
ostaiog sekretar Opdinskog ko-miteta
Saveza komunista TreS-njevka-Zagr- eb, zatim sekretar
i, - ir . дем
May 26, 1982, NASE NOVINE— 7
that is a centralised and enforced
government apparatus.
The humanism of Tito's thought
is founded on antidogmatism, revo-lutionary
spirit and its intent to
liberate.
humane society is measured by
the breadth and reality of freedom,
by the equality of opportunity
assured and by its ability to repro-duce
itself in higher forms of
civilisation. In a humane society,
freedom cannot exist without equa-lity
and, without freedom, there
cannot be the equality of nations,
groups and individuals.
This is all confirmed by Tito's
resistance to all aggression and
aggressiveness and by his persis-tent
efforts, in the midst of a divided
and aggressive world, to ensure
peace and cooperation. Herein lies
proof of the humanity of Tito's
personality and the humanism of his
lifework.
LThe author this article is a
university professor, member the
Academy Arts Sciences and
eminent politics law theoreti-cian.
U
JXi K. -- хГЧАХ
J--.i"iWi.1 Ј.л l7.
сч ,"r':sx'
A
U
od a
лз
A
of
of
of and
and
W..
$!£ " --д " tar t- - i !]
Gradskog komiteta Saveza ko-munista
Hrvatske u Zagrebu, a
nalazi se i u drzavnim organima
— bila je republidki sekretar za
Skolstvo i obrazovanje Hrvatske,
predsjednik odbora za prosvjetu,
nauku i kulturu republidkog
vijeda Sabora Hrvatske. Birana
je i za poslanika Sabora i bila je
predsjednik republidkog vijeda
Sabora. Na Cetvrtom, Petom i
Sestom kongresu Saveza komu-nista
Hrvatske birana je u Cen-tral- ni komitet Saveza komunista
Hrvatske. Nosilac je nekoliko
odlikovanja.
л
Umetni6ko blago
Slovenije
U izdavackoj orijentaciji "Jugoslovenske
revije" prezentiranje umjetni6kog blaga na-§i- h
naroda i narodnosti ima posebno
mjesto. Poslije sjajno uobliienih monografi-j- a
o Hilandaru, kulturnom i politickom
razvoju Bosne i Hercegovine, Vojvodine,
Crne Gore te grada Ljubljane, upravo je
izi§la iz tiska knjiga "Umetnifiko blago
Slovenije". Rijec je o strufino ali popularno
pisanom tekstu o kulturnoj baStini koja je
nastojala na sredokraci putova i povrijeme-ni- h
zbivanja, i po mnogo Cemu prelazi
lokalne okvire — prerastajudi u integralni
dio kulture svijeta.
Autor monografije je Lev MenaSe, poznat
ne samo kao dobar znalac kultumo-umjet-nifik- ih
putova u proSlosti, nego i kao izvrstan
stilist. Njegova knjiga ima na momente fiisto
beletristi6ki kazane pasaze, a istodobno je
vrlo pregledna. Kontinuirano pripovjedanje
se krede prikazivanjem skromnih kulturnih
predmeta iz doba neolita i dosti2e do
impresionizma u 19. stoljecu.
Knjiga, zapravo, ima romaneskni pofietak:
godine 1504. u Rim dolazi Kristof Raubar,
dvadesetosmogodiSnji biskup iz Ljubljane,
koji je prije toga desetak godina studirao u
Padovi. Spremao se za poziv humanista.
Ubrzo je postao carevim tajnikom. Maksimi-lija- n
I Salje ga u Rim u diplomatsku misiju
pri Juliju II — "koga su razgovor s tokom,
tvoja uCtivost i spretnost tako uveseljavali
da te je u odsutnosti uvijek nazivao
najboljim mladicem". Tako su Raubaru
stizale pohvale јоб od studentskih dana.
Raubar je proputovao Apeninski poluotok,
i dim se vratlo u Sloveniju reproducirao je
svijet koji je uppznao u Italiji: podignuo je
dvije palace u Ljubljani i uredio prekrasan
renesansni dvor. Premda je upoznao najveca
dostignuca talijanske umjetnosti, Raubar
nije robovao svojim uzorima i uditeljima:
imao je sluha za domovinske osebenosti i
njezik likovni jezik.
Cijela je slovenska starija umjetnost
nastajala u takvim okolnostima: ne samo
knjizevnost, o demu se uglavnom znade,
nego je i likovna umjetnost po'magala
Slovencima da saduvaju svoj nacionalni
identitet. Bila im je pouzdan oslonac u
mnogim kritidnim trenucima.
Lev MenaSe o zapretanim vnjednostima u
proSlosti piSe s punom osjetljivoSdu. On
povladi jasnu razliku izmedu "umjetnosti
nastale na tlu Slovenije" i "slovenske
umjetnosti", kojaje podela tek sa impresio-nizmo- m.
Ali, on je i u umjetnosti nastaloj na
slovenskom tlu kao izrazu naroda sa
drugadijom kulturno-historijsko- m proSloSdu
prepoznaje i blize osvjetljava svojstva koja
ova razdoblja vezu s umjetnoSdu Slovenaca.
Premda piSe o umjetnosti, MenaSe je
neprestano i na terenu politike; dini se da je
ovaj poznati strudnjak izbjegnuo sve zamke i
prezentirao nam djelo koje moze izdrzati
najstroze sudove naSega vremena.
Knjiga "Umetnidko blago Slovenije", koja
i u tiskarskom smislu predstavlja malo
remek-djel- o, tiskana je u velikoj naknadi na
Sest jezika: slovenskom, hrvatskosrpskom,
engleskom, francuskom, talijanskom i nje-madko- m.
D.V.
("Rad")
nijesmijeSno
Da li treba praviti salu sa Hitlerom?
Neki su to pokusali na kanadskoj
televiziji (kad su dijelili nagrade za
umjetnidka ostvarenja), ali Gwendo-lyn
MacEwen (iz Toronta) misli da to
nije narodito pametno. "Nikad nije
bilo niti ce ikad biti ista smijesno o
Adolf u Hitleru", pise ona u toront-sko- m
Star-u- .
. KakavjebioSpeer?
Ameridka televizija (ABC) je prika-zal- a
film o nacistidkoj Njemadkoj, u
kome se Albert Speer prikazuje kao
dovjek koji je zalutao u nacistidke
redove. Tako on zeli da ga se vidi. U
stvari on je podigao "arhitektonske
spomenike najodvratnijim ubojica-m-a
na§eg doba", kaze David J.C.
Gord.Nastojaoje da postigne mjes-to
u "uskom krugu" nacistidkih
glaveSina, kao §to su Dr. Geobels i
Martin Borman, i zasluzuje da se
samo kao takav spominje.
ABC je podinila sramotno djelo.
Ш9