Nase Novine, January 25, 1978

              n '1
PiSe ANTON KOSTELAC
'...
Kao stipendlsta Ministarstva za kulturu I prosvjetu SR Hrvatske
proveo sam pet mjeseci (mart-jul- l) na studijskom boravku u Jugosla-via
Svrha boravka Je bila da se donekle upoznam sa novlnarskim
radom, kao i da koliko-tolik- o upoznam zemlju.
Tako sam, pored sestotjednog boravljenja u novinskoj kudi
"VJesnik" u Zagrebu, obiSao glavne gradove naslh republika izuzev
Crne Gore — gdje sam uglavnom bib gost doticnih rriatica iseljenfka.
Istovremeno sam posjetio redakcije raznlh listova, radija I druge
ustanove, a nakon razgovora i upoznavanja nadleznih osoba I funkcio-ner- a
spomenutih ustanova sa prilikama u IseljeniStvu — konkretno, u
Sjevernoj Americi — kao I iseljenidke stampe, obedana nam je surad-njao- d
strane matica iseljenika u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, LJub-Ijan- i,
Skoplju, i Split u. Takoder nam Je obedana suradnja od strane
kuce "Vjesnlk", beogradske "Polltlke", Tanjuga, Radio-Beograd- a,
sarajevskog lista "Oslobodenje" I Radio-Sarajev- a, ljubljanskog dnev-nik- a
"Delo" i Radio-Ljubljan- e, te Radlo-Skopl- ja i lista "Nova Makedo-nlja- ",
kao i Radlo-Split- a i lista "Slobodna Dalmaclja".
U ime IzvrSnog odbora "NaSih novlna'j kao I u lidno ime, zahva-Ijuje- m
se svlm ustanovama I pojedlnclma koji su omogucili ovaj
boravak, a posebna hvala urednicima glasila spomenutih iseljenldkfh
matica koji su mi, zbog srodnosti zanlmanja, narodito stajali na usluzi
i time ispoljlli ne malen trud I paznju.
ZAGREB — STARI I NOVI
Matica iseljenika Hrvatske
Upraya ove ustanove bila je do-bri- m
djjelom Instrumentalria oko
organ iziranja mog boravka u Jugo-slav!
ji, bila mi je to u stvari baza,
pa smatram da -- od hje treba da
zappdhem svoj putopis.
Matica iseljenika Hrvatske ima
vlastitu zgradu, lijepu modernu
gradevinu odmah pored Koncertne
dvorane'"Vatroslav Llslnski", a sve
se to nalazi u neposrednoj bllzlni
glavno'g zagrebadkog kolovoza I
preko puta parka i gradske Vijed-nlc- e.
U zgradu, koju sam prvi put
vidlo prije pet godina, mogao.sam
dolazlti kad god 'eameljo — kao u
lrWИIIa№tf'№,",,''';''!'';Tt'IWW'' """
v ' "" , __.
.
—
svoju kudu — I kad god mi je bilo
potrebno, ana slidan nadin mi je
stajalo na usluzi i osoblje matice.
U matici se u vrijeme mog boravka
tamo promijenila glavna upraya, no
ztiog mojeg putovanja I svadije
preokupacije nismo пабП dovoljno
vremena da se bolje" upoznamo i
podrobnije razgovaramo, tako da
to ne smatram nidljim propustom.
Pored toga Sto su mi pomagali
da se obave razne formalnosti oko
mojeg boravka, bill su mi pri ruci
dok smo planirali moja putovanja,
a posebno glavni urednlk "Matice"
Ivo Smoljan, dr Ivan Cizmld, te Sil-vi- ja
Letica i Mirjana Greblo.
Boravak u matici, narodito u pro-Ijet- ne
i Ijetne dane, bio je posebno
interesantan, jer tu u to vrljeme
mozete srestl nemalo citav svljet.
K njima, kao i drugdje, dolaze ise-Ijeni- cl sa svih kontinenata, poje-din- ci
i grupe, pa nikada ne znate
kad cete tu sresti prijatelja, znanca
ill nekoga inade poznatog u iselje-niStv- u.
A kad odlazlte otuda, to je
sa neobidnim, neodredenlm osje-caje- m
o siduShosti svijeta, o feno-men- u
iseljeniStva — odlazlte ispu-nje- nl
nostalgijom koju je nemogu-c- e
opisati, za koju valjda i nema
rijedi.
Zagreb — nekad i danas
Pisao sam jednom drugom prili-ko- m
o drugfm naSim gradovima, all
o Zagrebu baS niSta, pa je red da to
udinim sada. Osim toga, i Zagreb,
mi je, poput Matice, bio neSto kao
domadin, pa se i s te strane
osjedam duznim.
Zagreb, mnogi kazu, ne djeluje
na prvi pogled kao velegrad — jer
nije baS ni tako velik — I to mozda
za to §to se stisnuo pod Sljeme i
tek poceo da se Siri s druge strane
Save. Ali, I Zagreb ima svoju
historijUj.svoje povijesne i kulturne
znamenitosti, dok se znadaj ovog
gradanajbolje o6ituje u statistifi-ki- m
podacima.
.NoSvratimo se na tfenutak u
pro§fst.
Driigi po veliCini grad u Jugosla-yij- i,
.Zagreb je posebno poznat po
bvojlrh kontrastlma, po dstacima
rprdSjbstl koji su yldljivj unutar
onoga sto je tu nastalo, sto je .
ostvareno u novije vrijeme. Pri
tome ponajprije treba spomenuti
Grid I Kaptol, a zatim Donji Grad,
koji su vjekovima bill izvor antago-nizm- a, sto je ostalo zapisano kako
u povljesti tako i u romanima i
druglm zapisima. I premda je
pomalo neobidno, dinjenica je da
je nastanak ovog grada ostao
nepoznanicom sve do danas. Nije
naudno objasnjen ni nastanak ime-n-a
Zagreb, kao ni godina uteme-Ijenj- a.
Po raznim iskopinama pronade-ni- m
na podrucju danaSrijeg grada
moze se zakljuditi da su tu prije
nemalo tri hiljade godina obitavila
ilirska iii keltska plemena. Zagreb
je, zapravo, uSao u povijest 1094.
godine, kad je ugarsko-hrvats- ki
kralj Ladislav osnovao u njemu
biskupiju, na osnovu dega se dade
zakljuditi da je tu ved postojao
nekakav gradid, koji sezbog nede-g- a
nije spominjao. л U to se pak vrijeme ppfi lpijenpvm0
Zagreb podrazumijeyap, bjskjpslv
graa — Kasmji aptpi. iNararugpm
brdu je postojao utvrdeni zupski
gradid Gradec, koji se kasnije zvao.
mHSb ,
najyainiji Je povijesni dokument
"Zlatna bula'. J Dbdjeljlvahjem tog
dpkurhenta po Veil IV. Gradec je
pbstao ."siobodni kraljevski" grad. I
tek nekoliko stoljeda kasnije Kap-tol
I Gradec su se podeli nazivati
zajednidkim imenom Zagreb. ,
Inade, mnogo podataka o ovom
gradu nestalo' je u povijenim
burama kroz koje je prolazio Za-greb.
Brojne opsade I ratna pusto-Senj- a
(narodito tatarska haranja)
udinili su svoje, kao I medusobni
sukobi Kaptola i Grida, uniStavaju-- 6
tragove proSlosti.
DanaSnji je pak Zagreb triput
vedi od predratnog. On je, pored
toga, uvijek bio radnidki i oni Sto
su zivjeli u njemu borili su se i
ginuli za prava radnidke klase i
sindikalne organizacije. U Naro-dnooslobodilad- koj
borbi Zagreb je
dao 89 narodnih heroja i 600 nosl-lac- a
"Partizanske spomenice 1941.
godine". Svaki detvrti stanovnik je
sudjelovao u razliditim obliclma
narodnooslobodiladkog pokreta.
Gotovo 20,000 Zagrepdana je palo
ili su stradali kao zrtve faSistidkog
terora. Za ovaj doprinos NOB i
pobjedi nad faSizmom Zagreb Je
proglaSen gradom-heroje- m. Zagreb je po svom ekonomskom
potencijalu jedan od najznadajnijih
gradova jugoistodne Evrope — a
po razvijenosti industrije prvi u
Jugoslaviji.
Materijalna osnova napretka i
Zivota grada uvijek je bila njegova
industrija, a ona danas u 20 radnih
dana premaSuje godiSnju proizvod-nj- u
iz posljednje predratne godine.
U Zagrebu se stvara oko 35 posto
druStvenog proizvoda SR Hrvatske
i oko 10 posto druStvenog proizvo-da
Jugoslavije. U gradu je zaposle-n- o
339 hiljada stanovnjka — ukup-n- o
in ima oko 800 hiljada. Od toga
samo u industriji 132 hiljade, a u
privredi ukupno 266 hiljada, Sto Je
neSto viSeod ukupnog broja sta-novni- ka Zagreba u vrijeme oslobo-denj- a.
U posljednje detiri godine
otvoreno Je 48 hiljada novih radnih
mjesta I zaposleno 68 hiljada
stanovnika. Fizidki opseg indus-trijsk- e
proizvodnje porastao je za
29, a produktlvnost rada za 13
posto.
U naudnim instituting Zagreba
radi viSe od 2500 znanstvenih
radnika. Nauka daje kreatlvnu os-novu
ovom industrijskom rastu. Na
48 fakulteta I visokih Skola studira
oko 40 hiljada bududih strudnjaka.
Tu je I institut za nuklearna istra-zivan- ja "Ruder BoSkovid", Institut
za brodsku hidrodinamiku, Geofi-zid- ki zavod s opservatorijem, veliki
elektronski radunski centar SRCE i
brojne druge naudne ustanove.
Pored, toga, Zagreb je izrazito
kulturnb srediSte. SveudiliSni je
grad od .1669. godine, a u njegovim
sujhuzejima i druglm znanstvenim
instltuciiama oohraniena mnnna
!jecllhstv6na djela ljudskog duha. '
(Nastavit de se)
POSETITE NOVOOTVORENI RESTORAN
ORIG-INANALAUNGUNUA:ClMNEPSROIPNRAEM2AARNUVJABANNAJALROUSCT-IK-L-J- UA
PLJESKAVICA, DIMUENA VESALICA, RA2-NJlC- l,
CEVAPClCl, BRIZLE NA 2ARU.
2776 DUNDAS STREET WEST
(Dundas I Keele) ',
TORONTO, ONT.
Restoran otvoren svakog dana od 10 ujutru
dolOuvede. ,,„.. t. . .
-- J pi№ tim чеч _ лг'Л , ћд- -i з№ АЗДал,