Nase Novine, June 14, 1978

              штт РШ"Д ш
is ШВВНШН1ННВНВВНВ1Н1ВВНВНВВН1МНаННН1Н1НВ1ВШаВШВ1ВНВ1ВВВВВШШВШаавшваш1НВШН11ВННН11ВННВннак1Н1МН1ШВВвн Џ'Л __ !%;,, ч1 Ж(ПГ!ТгК1# 41
гш&ШшЈгттЊш- - tanjuw .,-.-—;- :
J , v-_- - H
I
I
1III
1UI.V.B
U Jugoslaviji danas osnovnu
Skolu pohada tri miliona daka,
§to ]e 95 posto sve djece
Skolskog uzrasta. Srednjim
obrazovanjem obuhvaceno je
milion ufienika, a na vjSim i
visokim Institucijama za
obrazovanje studira 430.000
mladih. Za Skolovanje i
( obrazovanje u Jugoslaviji se
daje viSe od 4 posto nacionalnog
dohotka godiSnje. U pogledu
Skolovanja i obrazovanja svi
narodi i narodnosti imaju jednak
tretman. Osim na jezicima
naroda nastava se odvija i na
jezicima devet narodnosti u
1.500 osnovnih i 300 srednjih
Skola.
U Osijeku se gradi televizijski center
koji treba da bude zavrSen do leta. Oval
objekat 6e omoguditl da slavonsko
podrutje emituje vlastltl televizijski
program I da se studio Osijek dlrektno
ик1ЈибиЈе u programe ostallh
televizljsklh centara u Jugoslaviji.
Novo velldanstveno zdanje, sa 27.000
kvadratnih metara povrfiine, pored
beogradskog centra "SAVA", bit ce
zavrSeno do 1 . rpaja, za svega deset
mjeseci odkako je poCela gradnja.
Zgrada, gdje ce seodr2ati 11 Kongres
Saveza komunlsta Jugoslavije, tmat 6e
4.500 mesta i dvoranu pogodnu za
sastanke, koncerte, pozorlfine
predstave i filmske projekcije.
U luci Bakar zavrSen je
podmorski tunel dug 395
metara. Ovaj tunel lezi na
stubovima poput mosta, Sest
metara ispod morske pqvrSine
I sluzi za prevoz uglja do pbllznje
kpfcsare; Jpna ugjja prevezena
ovlm ЈипеЈрт bit 6ei sada
jeftlnljaza 4 dolara nego kada se
manjlm brodovlma istovaruje
pred samom koksarom.
U Poljoprlvrednom kombinatu "Belje"
u SlavonlJI poCet 6e realjzaclja plana
melloraclje koji te kad se bude zavrSlo,
omoguditl stablinu poljoprlvrednu , prolzvodnju na 6500 hektara zasad JoS
uvljek neplodnog zemlJISta u
Dunavakom I Dravskom rltu.
BANJE JUGOSLAVIJE
Od danas робтјето seriju napisa o
banjama, topllcama i klimatskim le6MIStl-m- a
Jugoslavije, koje 6e za nas prlpremiti
паб dopisnlk Fred Miroslav Grunwald iz
Hallfaxa. O njima demo donoslti samo
oenovne podatke, a vi saml odludlte u koju
bi trebalo po6i — zavlsno od tegoba koje
кШ№Ш№Ш:Ш?шШШшнШлШШ5Ш$
Slovenija je izgradila 60.000
stanova u posljednje 6etiri
dine i tako sa 8,2
novosagradena stana na hiljadu
stanovnlka godiSnje, dostigla
razvijene evropske zemlje.
Обекије se da ce u ovoj
Republic! biti industrijski
izgradeno Jos' 12.000 stanova
do 1980. godine.
Makedoniju ce ove godine,
prema predvidanju strufinjaka,
posjetiti oko 920.000 turista i
ostvariti 2 miliona i 500 hiljada
побепја., Raduna se da bi
ugostiteljski promet ove godine
mogao dostidi oko milijardu i
630 miliona dinara. Da bi se ovo
ostvarilo poduzimaju se mjere
za poboljSanje turisti6kih
usluga, snabdjevanja turisti6kih
mjesta, saobracajnih veza i
organizaciju kultumo-zabavni- h
manifestacija.
IzvrSni odbor SkupStlne Crvenog
krlia SR Hrvatske donlo Je odluku da se
postradallm palestlnsklm Izbjegllcama
u Libanonu uputl ротоб od 200.000
dinara.
godina Beograda
godina kada prvi
obali kada Novi koji posle
Ima osnovnih fikola,
hlljade Proslava Jos
saborom 11. aprlla.
imate. Zajednl6ko jugoslovenske
banje da kompletna mnogo
jeftinija nego samo cljena sobe u odgova-rajudi- m
hotellma u Kanadl I USA.
Napise o banjama donoslcemo onako
kako budu stlzali Hallfaxa, nam
moze dogoditi, ukoliko napls zakasni,
neki broj
I ' дтппитиитчмишиттииитиииимти Г пи.и1и,',јджјцжциЈлЈи,г
ifliii H'lirpiroinnii II " ШtSтSТШryШVТУiXТ B,iSn illiiillBи mikr,X
ммГГфТПгДГГпт! ЛтГигпт! 41111
nTifm-arnirntriTm"i~- — ''"7.тчиич7'
аВ_Н__ШННВ_нв-нин_нша_нанннми-- г- -г-ма-
вннн
Gradlt novl dalekovod od
Lldkog Oslka do Plltvica.
Trasa prolazltl vedlnom preko
prlvatnlh posjeda op6lnama Slroka
Kula, Bunit, PriboJ, Krbavlca PrlJeboJ.
Takoder predvlda Izgradnja trafo-stanl- ce
PHtvl6klm jezerlma.
Jedna od najlepsih planina
Srbiji Kopaonik postace
nacionalni park. koje
se nalaze na padinama ove
planine su se tome dogovorile.
Najlepsi deo Kopaonika nazvan
ravni Kopaonik bice zasticen
kao sav biljni zivotinjski svet
kulturno-istorijs- ki spomenici
njemu.
Ovih dana je pogon
prva kontejnerska luka
Jugoslaviji, Baru na Juznom
dijelu Jadrana. Prva utovarena
roba bila je
za Sjed. Drzave jugoslavenskim
brodom "Hreljin". Inace luka Bar
je druga po vell6ini Jugoslaviji,
poslije Rijeke, 6emu je
umnogome doprinjela pruga
Beograd-Ba- r zavrSena prije
dvije
Trideset Novog
ProSlo je 30 od dana je zakopan pijuk na ledlni na
levoj Save, je poCeo da se gradi Beograd danas,
tri decenije zivota 180 hiljada stanovnlka, 16 43
komfornlh stanova... poCeta profile godine, zavrSena
je
za sve
je je opskrba
iz pa se
da
propustimo.
~;:у...у:;ј hhhii
1гшш.уШ0 ТОИТш™Жм1
Opstine
na
puStena
rumunska poSiljka
godine.
Banja Srebrenica sekun-darn- u
anemiju, druge bolesti,
izvanredna totalnu rekreaciju,
takode klimatsko leCiliSte.
nekoliko zanimljivlh podataka
banje:
Ijekovlta ieljezno-arsensk- a
slamku
ostetio
alkohol, slana,
pakovana godine
Austro-Ugarsk- e) rasturana
cijelom svljetu
banja Tesli-c- a.
radioaktivnu ugljifinu
Segkiselinu jedina Jugoslaviji. Neuheim u Njemackoj. ШШГ тШШШшшшшХУ
Г? ""
ц I., м ШгДјШТЈИГТЈмм ~— ттдми "гт-- тг тг г"г- - " "— --- - ~,„...г г, шиЈшцмиши 1 1 ц -- - . r--r- ™ mmwrn' у.г : : t
,_r;wv''i ,јн( . tv '. ______1__ .. : . ,№.-ј,-'
. ПТО
'
'
.
' 1 —
6e se
6e
u
I
se I
na
u —
o
i i
i
u
u
u
u
i
reumatska neuroloSka obolenja,
specijalna bolnica, navede- -
obolenja srdanog т!б16а
srfiane greske.
pogled "Kardijal",
ЏШ kategorije, otvoren
godine. ПпшшаИ
Halifax
1
II
I
1
— Guber leci
neke koine i
a je I za a
i kao
Evo o vodi
— voda tako
je jaka da se mora piti kroz kako se
ne bi sjaj zuba;
— dok se ova voda pije ne moze se piti
niti jesti ljuta ill kisela jela;
— ova voda je ve6 1889
(u doba i po
kao lijek.
W у ш1 ®
I ova se nalazl u BIH — kod
Voda iz nje sadrzl
i je te vrste u U
banja Bad
--"7"
№ Pan a гиЛга 111оЛ1 nnu con "nrmcals 88
:;.,; krvl, I a tu
je i koja osim
cfs nlh, Iije61 I zlla,
kao I razne
Na slid je na hotel
visoke "B" koji je 1975
Ш p м
Ш
I
II
I
II
I
1
ove
ODLUKA UNESCO-a- :
vele6it-rezer- vat biosfere!
Zagreb — Kao vlsokovrljedni prostor
proglaSeno je po UNESCO-- u podrucje
Velebita129. svjetskim rezervatom bi03fe;
re. Odlukom predsjednlStva Medunarod-no- g
koordinacionog savjeta programa
"Covjek i bio3fera" (§to se reallzira u krilu
UNESCO-a- , podru6je Velebita proglaSeno
je dijelom medunarodne mreze rezervata
biosfere, kao drugl jugoslavenski prostor
te vrste. (Profile je godine taj kvalifikativ
stekao kanjon Tare).
SPLIT — SJEDlSTE UNEP-- a
Split — Inicijativa Jugoslavije da grad
Split postane sjedifite Centra za koordina-cij- u
plana prioritetnlh akcija na Sredozem-Ij- u
— UNEP-a- , specijalizlrane agencije UN
zazafititudovjekoveokoline, dobila jesug-lasno- st
zemalja Sredozemlja, 6iji su pred-stavni- ci
upravo zasjedali u Monaku.
OCekuje se da ce u meduvremenu Split
izraditi prijedlog organizacije te meduna-odn- e
institucije i da 6e ona potkraj ove
godine praktifikl pofieti radom, koordinira-juc- l
sve vidove suradnje zemalja Sredo-zemlja
na cjelovitoj zafitlti i oplemenjivanju
fiovjekove okollne u sredozemnom bazenu.
POSUMLJIVANJEUBiH
U narednih osam godina u Bosni
i Hercegovini treba da bude po§u-mlje- no
oko 55 hiljada hektara gole-t- i,
od беда gotovo polovina na pod-шбј- и
grada Sarajeva.
Cetiri nova
nacionalna parka
Гага, Zlatar, Golija I Kopaonik uskoro te
postatl nacionalni parkovi SR Srble. Isto
tako, valjevske planine, Stara planina,
кибаske planine — Go6, leljin I Slepi
Jelak bide proglaSenl za regionalne parko-v- e.
Ovo Je predvldeno Nacrtom zakona o
naclonalnim parkovima.
Slavonija i Baranja:
dosad najve6a
investiciona ulaganja
U ovoj godini na podru6ju Slavonije i
Baranje planiraju se dosad najveda inves-ticiona
ulaganja — vifie od 10 milijardi
dinara. To predstavlja povecanje бак za 35
posto u odnosu na investiclje u profiloj
godini.
Najveca investiciona ulaganja planiraju
se u poljoprivredno-prehrambeno- m kom-plek- su
u visini od preko 3 mllijarde dinara,
zatim slijede ulaganja od 2 mllijarde u
metalskoj industriji i druga. Znatna ulaga-nja
predvidena su u kombinatu gume i
obude "Borovo", u metalopreradivadkoj
industriji "Ouro Oakovic", zatim u poljo-privredno-lndustrijs- klm
kombinatima, kao
I u Kombinatu za prolzvodnju papira i
ambalaze ВеНббе, kemijskom kombinatu
"Saponlja" i druglma.
To proizlazi iz nedavno usvojene rezolu-cij- e
o drufitveno-politifiko- m razvoju Slavo-nije
i Baranje u ovoj godini. Taj dokument
nadalje predvida da se broj zaposlenih.u
ovoj godini poveca za oko 3,5 posto,
odnosno planira se otvoriti oko 6300 novlh
radnih mjesta. Takoder se planira rast
druStvenog prolzvoda po stopl od 9,5
posto, a produktivnost rada za oko 6
posto.
Vrijednost izvoza dosticl ce ove godine,
kako se predvlda, oko_245 milijuna dolara,
Sto bi predstavljalo povecanje za 13 posto
prema profilogodiSnjoj vrljednosti. Istovre-men- o,
vrijednost uvoza bit ce, kako se
planira, oko 225 milijuna dolara, I na taj
naCin ce slavonsko-baranjsk- a privreda i
dalje zadrzatl pozitivnu vanjskotrgovinsku
bllancu. Predvida se i rast flzlCkog opsega
industrljske prolzvodnje po stopl od 11
posto, a u poljoprivredi od 6,6 posto.
NEPOSUMLJENE POVR&NE
U CRNOJ GORI
Titograd — U Crnoj Gori бека na
poSumljivanje preko 170.000 hek-tara
goleti i degradiranih Suma.
u-f- 'f i