000368 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
,-- IV" V, '! 2-- NASENJDVINE; October И 3981 :) DR MIRKO MARKOVIC c Pokoljenje kome pripadam sa jezom se sje6a godina koje su prethodile II svjet-sko- m ratu, godina kada je mahnitao bivSi moler i kaplar — zvani Hitler. Ta njegova pomahnitalost, koju je podgrijavao krupni kapital, onih godina uskovitlala je svjetsku javnost jer je dola-zil- a iz privredno najrazvije-nij- e zemlje Evrope — iz NjemaCke. Otvarajudi 1941. godine svjetski rat, njemafiki imperi-jaliza- m je zaprijetio cijelom Covjecanstvu crnom kugom faSizma. Antihitlerovska koalicija na 6elu sa Sovjet-ski- m Savezom spasla je covje6anstvo od faSistiCkog ropstva, ali po cijeni od pedesetak mlliona poginulih u toku 6etvorogogiSnjih krvavih borbi. Sovjetski Savez je primio na sebe glavni udar — tri fietvrtine njemacke ratne maSine, koju je cetiri godine lomio i salomio, sve dok je nije dokusurio zajedno s Hitle-ro- m i to u njegovom brlogu u Berlinu. ZaSto treba podsjedati na te i sli6ne istorijske istine? Radi пабе bududnosti, jer se "istorija ponavlja", premda u drugoj zemlji i sa drugim akterima U danaSnje vrijeme epicentar opasnosti po svjetski mir premjestio se u USA, tj. u privredno najrazvi-jenij- oj zemlji kapitalizma. U toliko je opasnost po svjetski mir veca. Kao Sto je prije pola vijeka njemafiki imperijalizam, njemafiki krupni kapital — preko Hitlera i raznih gebelsa, naoruzavaju6i se do zuba, plaSio narode i drzave "sovjetskom opas-noScu- ", "komunistiCkom opasnoS6u", isto to danas cini pretsjednik Reagan i razni hejgi. . PlaSeci svijet "sovjetskom opasnoS6u" — koja ne postoji — Reagan (pored ostalih avantura) potpisuje m J§ naredbu o proizvodnji neutronskog oruzja — danas najstraSnije vrste atomskog oruzja... Po ocjeni zapadnih specijalista, pri upotrebi relativno slabog neutron-skog naboja (bombe ili topovske granate) od 1 kilotona, bi6e razorena sva .postrojenja u radiusu od 150-30- 0 metara udaljenosti od epicentraeksplozije; ljudi u skloniStima izginuce svi u radiusu do 800 metara od epicentra, dok ce sve zivo biti smrtonosno оггабепо u radiusu do 1,6 kilometra od epicentra eksplozije. I na ve6im rastojanjima zivi organizmi dobi6etoliku dozu (Nastavak sa st. 1) ve politike u mnogim grado-vim- a Egipta u koje je vojska nemilosrdno pucala. Medu prvima na sahranu do§ao je izraelski premijer Manechem Begin sa kojim je podpredsednik Egipta i vero-vatn- o budu6i predsednik Hosni Mubarak najavio sastanak u roku tri nedelje. Hosni Mubarak trudi se da pokaze da бе on nepokole-biv- o nastaviti put Anvara Sadata, bez obzira na pro-tes- te i nezadovoljstvo drugih arapskih zemalja kao i samih Egipcana. Na drugoj strani, ameriCka vlada je iskoristila zakletve i obecanja Mubaraka i najavila da 6e naoruzati Sudan i Egipat "preko noci" a ujedno i vojne manevre "Sjajna zvezda" (Bright Star), gde 6e biti uklju6ene egipatske i sudanske vojne snage, na granici prema Libiji, u trajanju od 9. novembra do 6. decembra. Ovim mane-vrim- a Reaganova vlada ima nameru da zastraSi arapske zemlje koje ne odobravaju njenu politiku na Srednjem Istoku. Ironija usmrcivanja Sadata Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416)961-801- 8 IZDAVACK! SAVET: Miles' Grubid, Voin Grbid, Josip Kovaiid, Stanko Mutdeka, Milena Botid, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnov6, Borislav NeSkovii, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Bota Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchm, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni u'ednik), Stjepan Mioiid (drustveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (drustena pitanja i knjizevnost), Katarma Kostii (poezija i aktuelne terne), Jelena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Notinid. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Starievid (Los Angeles), Miroslav Blaievii (Chicago), Boto Spacec (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaie i рпбе iz useleniKog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovii, Petar Kurtid. FOTOREPORTERI: Srdan Bod, 6, Aron Koen, Jordan Vasilievid IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasilevid - Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godisnje; pojedinl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedlnstva", kome su prethodili listovj "Novosti", "Srpski Glasmk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih llstova koji su mu prethodili u Sjedinjenim Drzavama. zrafienja, koja neminovno izaziva bolest ozrafienosti... Prednosti koje daje neu-trans- ko oruzje u borbi s protivnikom koji nema atomsko oruzje, ргМабпо je za pentagonske stratege, jer dovodi do potpunog uni-Sten- ja ljudi i osvajanja njihovog imetka i bogatstva. Pa'zar to nije ideja атепб-ko- g imperijalizma! Glupo bi bilo misliti da sumanuta politika Rea-gano- ve administracije ne nosi sa sobom akutnu opasnost svjetskom miru, tj. 6ovje6anstvu. Ta opasnost visi nad glavama svih naroda i protiv nje se treba boriti. lezi u tome Sto ga nisu ubili Palestinci, niti oni arapski krugovi protiv kojih je on vodio nepomirljivu borbu u zadnjih nekoliko godina, nego baS oni koji su mu pomagali dase obrafcuna sa nezadovoljnim Egip6anima, Naserovim sledbenicima i levoorijentisanim snagama. Sa svojom politikom prema Izraelu i Americi, Nasar je izdao ne samo nade Palestinaca nego i interese drugih arapskih zemalja, pa бак i onih koje su veoma bliske i sluze aktivno атепбкој spoljnoj politici. U poslednje vreme Sadat se naroftito trudio da pokaze privrzenost атепбкој politici na Srednjem Istoku, ne samo gostoprimstvom prognanom iranskom Sahu, nego i masovnim hapSe-njim-a Egipadana. Naredio je da se hapSe svi za koje se sumnja da su njegovi protiv-nic- i. IzjavivSi novlnarima da oni nemaju pravo postavljati pitanja o njegovoj politici, Sadat je umiSljao sebe u faraonskoj ulozi. UhapSeno je preko tri hiljade osoba, proterani su neki strani. (zapadni) novinari, zatvoren je patrijarh, zabranjene su mnoge koptske i musli-mans- ke organ izacije, zaveden je rezim u kojem samo Sadatovi ljudi mogu davati dozvole za vrSenje religijskih obreda, stavaljeno je pod drzavnu kontrolu preko 40 hiljada dzamija, zabranjeni su neki listovi i zatvoreni urednici. Jedna od Sadatovih odluka je da "DruStvo arap-sko-sovjetsk- og prijatelj-stva- ", na 6ijem se бе1и nalazio bivSi zamenik premi-jer- a, u vreme predsednika Nasera, Mohamed Abdel Salem El Zajat stavi van zakona. El Zajat je uhapSen pod optuzbom da je predvodio grupu od 23 . protivnika rezima. Posle objavljene vesti o hapSenju El Zajata,. egipatska vlada proterala je iz zemlje sovjetskog amba-sador- a sa Sest diplomata i viSe od sedam stotina sovjetskim strudnjaka koji su radili u Egiptu. Hosni Murabak dao je izjavu izraelskim novinarima VANCOUVER, BRITISH COLUMBIA , BAMKET-PLE- S PROSLAVA 50-GODlSNJ- ICE "NASlH NOVINA" Subotu 14. novembra, 1981 godine RUSKOM NARODNOM DOMU 600 Campbell Avenue U kulturnom programu u6estvuje: Grupa tamburaSa Jugoslavenskog Penzioners-ko- g Kluba. 'ебега po nase doma6u: Sarma, бипка, kokoSevina i drugo. Po6etak: ve6era 6 sati pies 9 sati. Za pies svira populama Slovenska orkestra. Glavni gost i govornik Stjepan MioSi6, dugogodiSnji urednik "NaSih novina". Ulaznina $8.00 po osobi, djeca ispod 12 godina $3.00. Pozivlju se Citaoci i svi ostali prijatelji novina Vancouvera i okolice da svi dodu ovu ve6er da zajedni6ki dostojno obiljezimo 50-obljetn- icu izlazenja пабе napredne Stampe u ovoj zemlji. Nabavite ulaznice na vrijeme i dovedite svoje prijatelje sa sobom. SVIDOBRODOSLI! Odborzaproslavu 50-godisnj- ice da6e on nastaviti Sadatovim putem. Zapad je zadovoljan sa ovim ali nepoverenje i dalje ostaje ne u njega, nego u njegovu snagu da se odrzi na vlasti. Neki arapski drzavnici бекаји da prode april idu6e godine, kada Egipat, prema ugovoru, treba da dobije od Izraela okupiranu teritoriju Sinaj-sko- g poluostrva, pa da vide kuda бе po6i Murabak i da prema tome odrede svoje odnose. Njih je ve6 pretekla атепбка vlada sa svojom CIA sluzbom. Od svih arapskih zemalja samo dve su na pogreb poslale svoje predsednike: Sudan i Somalija. U Kuwaitu su ve6 8. oktobradali zvani6ni komen-ta- r i izrazili nadu da бе "arapskasolidarnost, koju je Sadat razbio u parampa6ad, ponovo biti uspostavljena posle njegove smrti". Novine u Ujedinjenim arapski m emiratima pozvale su Egipat "da zajedno sa ostalim arapskim zemljama, " iskoristi smrt Sadata u cilju uspostavljanja novih medu-sobni- h odnosa." U Bejrutu list "al-Liw- a" pise da je "sad pitanje побе li Egipat, koji je bio isklju6en iz Arapske lige, sudelovati na Arapskom samitu, koji se odrzava u Maroku 25. novembra." Da li ce Egipat na6i svoje mesto medu arapskim zemljama ili 6e i dalje i6i na riku ameri6kim uljnim kompanijama, koje razje-dinjenje- m arapskih zemalja diktiraju ekonomsku politiku celog zapadnog sveta.poka-zad-e bliska buducnost mozda preko Hosni Mura-bak- a. Jer Sadat je pokazao da na Srednjem Istoku o istorijskim dogadajima (bar neko vreme) moze da odlu-биј- е jedan 6ovek. Ako je Sadat mogao okrenuti leda politici svoga prethodnika Nasera i drugih arapskih zemalja, za5to to ne bi mogao Sadatovoj politici u6initi i Hosni Murabak? Sudenje usta§ama u Australiji Sydney, Australia — U okrui-no- m kriminalistiCkom sudu u Sud-ney- u pofielo je sudenje grupi od trinaest pripadnika organizacije neprijateljski raspolozene jugosla-vensk- e emigracije u Australiji. Pred sucem Torijem optuzeni odgo-varaj- u po zakonu koji se odnosi na aktivnost ili namjeru da se u jednoj zemlji priprema ili provodi krimi-naln- a aktivnost protiv druge zemlje. Drzavni tuzilac Barcet navodi u optuznici da je grupa od trinaesto-ric- e sada optuzenih uhvacena 2. septembra 1978. godine u Sumu kod mjesta Idna, na jugu austral-sk- e savezne drzave Novi Juzni Wels, usred vojne aktivnosti. Optuzeni su, naime, bili naoruzani do zuba, u kolima parkiranim u njihovoj blizini takoder je bio Citav arsenal, a vojnom vjeibom je rukovodio izvjesni Jure Marie, sada prooptuzeni. U . australskoj javnosti vlada veliko zanimanje za taj proces, s obzirom na nedavnu presudu ustaSkim teroristima kada su za pokuSaj sabotaze na sidnejskom vodovodu i prijetnju bomabama jugoslavenskim organizacijama, optuzeni dobili drastiine kazne. O zanimanju svjedofii veliki publicitet u Stampi, na radiju i televiziji. Обекије se da 6e sudenje, na kome se optuzeni brane iz slobode, trajati tri mjeseca. DRZAVNI NOVACZA PRIVATNEPROJEKTE Torontski list The Globe and Mail se priprema da stampa posebno izdanje za istocni dio Kanade. To izdanje stampat ce se u gradu Moncton (provincija New Brunswick), gdje ce se podici nova stamparija. Za tu svrhu federalna vlada ce darovati 502 hiljade dolara. Provincija New Brunswick ce pozajmiti 937 hiljada. PRODAJAZITA Prema upravo zaklju-ceno- m sporazumu izmedu Sovjetskog Saveza i Sjed. Drzava, americke isporuke zita iduce godine iznosit ce 23 miliona tona. To je sluzbeno saopceno u Washingtonu.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 25, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-10-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000124 |
Description
Title | 000368 |
OCR text | ,-- IV" V, '! 2-- NASENJDVINE; October И 3981 :) DR MIRKO MARKOVIC c Pokoljenje kome pripadam sa jezom se sje6a godina koje su prethodile II svjet-sko- m ratu, godina kada je mahnitao bivSi moler i kaplar — zvani Hitler. Ta njegova pomahnitalost, koju je podgrijavao krupni kapital, onih godina uskovitlala je svjetsku javnost jer je dola-zil- a iz privredno najrazvije-nij- e zemlje Evrope — iz NjemaCke. Otvarajudi 1941. godine svjetski rat, njemafiki imperi-jaliza- m je zaprijetio cijelom Covjecanstvu crnom kugom faSizma. Antihitlerovska koalicija na 6elu sa Sovjet-ski- m Savezom spasla je covje6anstvo od faSistiCkog ropstva, ali po cijeni od pedesetak mlliona poginulih u toku 6etvorogogiSnjih krvavih borbi. Sovjetski Savez je primio na sebe glavni udar — tri fietvrtine njemacke ratne maSine, koju je cetiri godine lomio i salomio, sve dok je nije dokusurio zajedno s Hitle-ro- m i to u njegovom brlogu u Berlinu. ZaSto treba podsjedati na te i sli6ne istorijske istine? Radi пабе bududnosti, jer se "istorija ponavlja", premda u drugoj zemlji i sa drugim akterima U danaSnje vrijeme epicentar opasnosti po svjetski mir premjestio se u USA, tj. u privredno najrazvi-jenij- oj zemlji kapitalizma. U toliko je opasnost po svjetski mir veca. Kao Sto je prije pola vijeka njemafiki imperijalizam, njemafiki krupni kapital — preko Hitlera i raznih gebelsa, naoruzavaju6i se do zuba, plaSio narode i drzave "sovjetskom opas-noScu- ", "komunistiCkom opasnoS6u", isto to danas cini pretsjednik Reagan i razni hejgi. . PlaSeci svijet "sovjetskom opasnoS6u" — koja ne postoji — Reagan (pored ostalih avantura) potpisuje m J§ naredbu o proizvodnji neutronskog oruzja — danas najstraSnije vrste atomskog oruzja... Po ocjeni zapadnih specijalista, pri upotrebi relativno slabog neutron-skog naboja (bombe ili topovske granate) od 1 kilotona, bi6e razorena sva .postrojenja u radiusu od 150-30- 0 metara udaljenosti od epicentraeksplozije; ljudi u skloniStima izginuce svi u radiusu do 800 metara od epicentra, dok ce sve zivo biti smrtonosno оггабепо u radiusu do 1,6 kilometra od epicentra eksplozije. I na ve6im rastojanjima zivi organizmi dobi6etoliku dozu (Nastavak sa st. 1) ve politike u mnogim grado-vim- a Egipta u koje je vojska nemilosrdno pucala. Medu prvima na sahranu do§ao je izraelski premijer Manechem Begin sa kojim je podpredsednik Egipta i vero-vatn- o budu6i predsednik Hosni Mubarak najavio sastanak u roku tri nedelje. Hosni Mubarak trudi se da pokaze da бе on nepokole-biv- o nastaviti put Anvara Sadata, bez obzira na pro-tes- te i nezadovoljstvo drugih arapskih zemalja kao i samih Egipcana. Na drugoj strani, ameriCka vlada je iskoristila zakletve i obecanja Mubaraka i najavila da 6e naoruzati Sudan i Egipat "preko noci" a ujedno i vojne manevre "Sjajna zvezda" (Bright Star), gde 6e biti uklju6ene egipatske i sudanske vojne snage, na granici prema Libiji, u trajanju od 9. novembra do 6. decembra. Ovim mane-vrim- a Reaganova vlada ima nameru da zastraSi arapske zemlje koje ne odobravaju njenu politiku na Srednjem Istoku. Ironija usmrcivanja Sadata Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416)961-801- 8 IZDAVACK! SAVET: Miles' Grubid, Voin Grbid, Josip Kovaiid, Stanko Mutdeka, Milena Botid, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnov6, Borislav NeSkovii, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Bota Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchm, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni u'ednik), Stjepan Mioiid (drustveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (drustena pitanja i knjizevnost), Katarma Kostii (poezija i aktuelne terne), Jelena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Notinid. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Starievid (Los Angeles), Miroslav Blaievii (Chicago), Boto Spacec (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaie i рпбе iz useleniKog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovii, Petar Kurtid. FOTOREPORTERI: Srdan Bod, 6, Aron Koen, Jordan Vasilievid IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasilevid - Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godisnje; pojedinl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedlnstva", kome su prethodili listovj "Novosti", "Srpski Glasmk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih llstova koji su mu prethodili u Sjedinjenim Drzavama. zrafienja, koja neminovno izaziva bolest ozrafienosti... Prednosti koje daje neu-trans- ko oruzje u borbi s protivnikom koji nema atomsko oruzje, ргМабпо je za pentagonske stratege, jer dovodi do potpunog uni-Sten- ja ljudi i osvajanja njihovog imetka i bogatstva. Pa'zar to nije ideja атепб-ko- g imperijalizma! Glupo bi bilo misliti da sumanuta politika Rea-gano- ve administracije ne nosi sa sobom akutnu opasnost svjetskom miru, tj. 6ovje6anstvu. Ta opasnost visi nad glavama svih naroda i protiv nje se treba boriti. lezi u tome Sto ga nisu ubili Palestinci, niti oni arapski krugovi protiv kojih je on vodio nepomirljivu borbu u zadnjih nekoliko godina, nego baS oni koji su mu pomagali dase obrafcuna sa nezadovoljnim Egip6anima, Naserovim sledbenicima i levoorijentisanim snagama. Sa svojom politikom prema Izraelu i Americi, Nasar je izdao ne samo nade Palestinaca nego i interese drugih arapskih zemalja, pa бак i onih koje su veoma bliske i sluze aktivno атепбкој spoljnoj politici. U poslednje vreme Sadat se naroftito trudio da pokaze privrzenost атепбкој politici na Srednjem Istoku, ne samo gostoprimstvom prognanom iranskom Sahu, nego i masovnim hapSe-njim-a Egipadana. Naredio je da se hapSe svi za koje se sumnja da su njegovi protiv-nic- i. IzjavivSi novlnarima da oni nemaju pravo postavljati pitanja o njegovoj politici, Sadat je umiSljao sebe u faraonskoj ulozi. UhapSeno je preko tri hiljade osoba, proterani su neki strani. (zapadni) novinari, zatvoren je patrijarh, zabranjene su mnoge koptske i musli-mans- ke organ izacije, zaveden je rezim u kojem samo Sadatovi ljudi mogu davati dozvole za vrSenje religijskih obreda, stavaljeno je pod drzavnu kontrolu preko 40 hiljada dzamija, zabranjeni su neki listovi i zatvoreni urednici. Jedna od Sadatovih odluka je da "DruStvo arap-sko-sovjetsk- og prijatelj-stva- ", na 6ijem se бе1и nalazio bivSi zamenik premi-jer- a, u vreme predsednika Nasera, Mohamed Abdel Salem El Zajat stavi van zakona. El Zajat je uhapSen pod optuzbom da je predvodio grupu od 23 . protivnika rezima. Posle objavljene vesti o hapSenju El Zajata,. egipatska vlada proterala je iz zemlje sovjetskog amba-sador- a sa Sest diplomata i viSe od sedam stotina sovjetskim strudnjaka koji su radili u Egiptu. Hosni Murabak dao je izjavu izraelskim novinarima VANCOUVER, BRITISH COLUMBIA , BAMKET-PLE- S PROSLAVA 50-GODlSNJ- ICE "NASlH NOVINA" Subotu 14. novembra, 1981 godine RUSKOM NARODNOM DOMU 600 Campbell Avenue U kulturnom programu u6estvuje: Grupa tamburaSa Jugoslavenskog Penzioners-ko- g Kluba. 'ебега po nase doma6u: Sarma, бипка, kokoSevina i drugo. Po6etak: ve6era 6 sati pies 9 sati. Za pies svira populama Slovenska orkestra. Glavni gost i govornik Stjepan MioSi6, dugogodiSnji urednik "NaSih novina". Ulaznina $8.00 po osobi, djeca ispod 12 godina $3.00. Pozivlju se Citaoci i svi ostali prijatelji novina Vancouvera i okolice da svi dodu ovu ve6er da zajedni6ki dostojno obiljezimo 50-obljetn- icu izlazenja пабе napredne Stampe u ovoj zemlji. Nabavite ulaznice na vrijeme i dovedite svoje prijatelje sa sobom. SVIDOBRODOSLI! Odborzaproslavu 50-godisnj- ice da6e on nastaviti Sadatovim putem. Zapad je zadovoljan sa ovim ali nepoverenje i dalje ostaje ne u njega, nego u njegovu snagu da se odrzi na vlasti. Neki arapski drzavnici бекаји da prode april idu6e godine, kada Egipat, prema ugovoru, treba da dobije od Izraela okupiranu teritoriju Sinaj-sko- g poluostrva, pa da vide kuda бе po6i Murabak i da prema tome odrede svoje odnose. Njih je ve6 pretekla атепбка vlada sa svojom CIA sluzbom. Od svih arapskih zemalja samo dve su na pogreb poslale svoje predsednike: Sudan i Somalija. U Kuwaitu su ve6 8. oktobradali zvani6ni komen-ta- r i izrazili nadu da бе "arapskasolidarnost, koju je Sadat razbio u parampa6ad, ponovo biti uspostavljena posle njegove smrti". Novine u Ujedinjenim arapski m emiratima pozvale su Egipat "da zajedno sa ostalim arapskim zemljama, " iskoristi smrt Sadata u cilju uspostavljanja novih medu-sobni- h odnosa." U Bejrutu list "al-Liw- a" pise da je "sad pitanje побе li Egipat, koji je bio isklju6en iz Arapske lige, sudelovati na Arapskom samitu, koji se odrzava u Maroku 25. novembra." Da li ce Egipat na6i svoje mesto medu arapskim zemljama ili 6e i dalje i6i na riku ameri6kim uljnim kompanijama, koje razje-dinjenje- m arapskih zemalja diktiraju ekonomsku politiku celog zapadnog sveta.poka-zad-e bliska buducnost mozda preko Hosni Mura-bak- a. Jer Sadat je pokazao da na Srednjem Istoku o istorijskim dogadajima (bar neko vreme) moze da odlu-биј- е jedan 6ovek. Ako je Sadat mogao okrenuti leda politici svoga prethodnika Nasera i drugih arapskih zemalja, za5to to ne bi mogao Sadatovoj politici u6initi i Hosni Murabak? Sudenje usta§ama u Australiji Sydney, Australia — U okrui-no- m kriminalistiCkom sudu u Sud-ney- u pofielo je sudenje grupi od trinaest pripadnika organizacije neprijateljski raspolozene jugosla-vensk- e emigracije u Australiji. Pred sucem Torijem optuzeni odgo-varaj- u po zakonu koji se odnosi na aktivnost ili namjeru da se u jednoj zemlji priprema ili provodi krimi-naln- a aktivnost protiv druge zemlje. Drzavni tuzilac Barcet navodi u optuznici da je grupa od trinaesto-ric- e sada optuzenih uhvacena 2. septembra 1978. godine u Sumu kod mjesta Idna, na jugu austral-sk- e savezne drzave Novi Juzni Wels, usred vojne aktivnosti. Optuzeni su, naime, bili naoruzani do zuba, u kolima parkiranim u njihovoj blizini takoder je bio Citav arsenal, a vojnom vjeibom je rukovodio izvjesni Jure Marie, sada prooptuzeni. U . australskoj javnosti vlada veliko zanimanje za taj proces, s obzirom na nedavnu presudu ustaSkim teroristima kada su za pokuSaj sabotaze na sidnejskom vodovodu i prijetnju bomabama jugoslavenskim organizacijama, optuzeni dobili drastiine kazne. O zanimanju svjedofii veliki publicitet u Stampi, na radiju i televiziji. Обекије se da 6e sudenje, na kome se optuzeni brane iz slobode, trajati tri mjeseca. DRZAVNI NOVACZA PRIVATNEPROJEKTE Torontski list The Globe and Mail se priprema da stampa posebno izdanje za istocni dio Kanade. To izdanje stampat ce se u gradu Moncton (provincija New Brunswick), gdje ce se podici nova stamparija. Za tu svrhu federalna vlada ce darovati 502 hiljade dolara. Provincija New Brunswick ce pozajmiti 937 hiljada. PRODAJAZITA Prema upravo zaklju-ceno- m sporazumu izmedu Sovjetskog Saveza i Sjed. Drzava, americke isporuke zita iduce godine iznosit ce 23 miliona tona. To je sluzbeno saopceno u Washingtonu. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000368