Nase Novine, April 04, 1985

              6— NASE NOVINE, February 7, 1985 JPAOXFTOJECO
U
NOVI
List I'he Sun, Ron llai u Vancou
veru. objavio )e u broju od 19 jua
nuara lvjosta] .nncrioko agencije
UPI (United Press Intoi national) l
Beograda, koji kaze da papa Ivan Pa
vao hoee da posjeti Jugoslav iu tv nil
se da je s dm siiglasna l Jugoslav enska
v lada ah papa ipak ne moe da dode
a ialog je to sto Inieiai hi]a i imokato
lieke ei kv e u Jugoslav iji hoc e da lsko
nsti papin posjet a lehabihtac iju
pok kardmala Stepinca kop )e bio
osuden na 1(5 godma atvoia kao
tatni loeinat ei e u vri)enie lata
podupirao ustaski reim kome je na
celu bio Ante Pavelic Stepmac )e t,i
kodei nastojao (Li piekrst.iva Si be
koji su iv jell na teuton p Pa vein eve
ustaske dravo
The Sun je ob)ivio i Stepincevu
sliku ispod koje pise dd ie on 'o
hudeni ratni locinac
Sve je to uneminlo pobornike hi
vatstva u Vancouveru, koji su prok
stirali, pa je urednistvo poslalo svog
novinara da lh saslusa l objavi i nji
hove lzjave
Najpnje so spominje svecenik
Bono Preela, koji je kazao da je iv ]e-st- aj
agencije UPI "vrlo vrlo u?nemi
no l razljutio eitavu (hnatsku) ajed-me- u'
Spominje se l Mile Simic. kao
' Hratskog nacionalnog
kongresa" (Sabora), u kome su okup-ljen- i
sljedbenici ustaske politike, za-ti- m Katanna Milka
Cenng l Paul Cikes Svi oni brane Ste-pinca
l osuduju danasnji drustveni
poredak u Hrvatskoj l Jugoslaviji
Katanna tvrdi da
je "histoncar" Franjo Tudjman ka-zao
da je u ustaskim zatvonma 1 logo-nm- a ubijeno "samo" "oko 73 000" lju-d- i, dok ukupan broj onih koji su ubi-jen- i
l onih koji su poginuli u borbi
iznosi oko 185.000 Ona je to kazala da
pobije tvrdnje da je samo u Jase-novc- u ubijeno 700 000 ljudi
U septembru u Jugoslaviji je bila
grupa amenckih Srba, lsh su na otva-ranj- e
obnovljene pravoslavne crkve
u Jasenovcu i na povratku su tvrdili
da je u Jasenovcu ubijeno cak
1,100 000 ljudi.
Jedni smanjuju broj zrtava, drugi
povecavaju'
Takvi su pobornici "hrvatske" i "srpske" politike
Kad bi bill svijesni pnpadnici svog
naroda osudih bi sve one koji su ubi-ja- h
— ustase, cetnike, domobrane i ostale sluzbenike faSistickih rezima,
njemackog i talijanskog Moze lh se
samo zahti
Svecenik Preela nastoji da dokaze
da su svi Hrvati u Vancouveru bill
"uznemireni l ljutiti" zato sto je The
Sun objavio ono sto je javila amencka
agencija. I ja sam hrvatskog ponjekla
l poznam dosta drugih Kanadana hr-vatskog
porijekla koji su se suglasili
s tim izvjestajem. Prema tome, mje
tacno da su svi Kanadani hrvatskog
porijekla branioci Stepinca i sljedbe-nici
ustaSke politike. To
Tko hoce da ide tim putem, neka ide.
Ali nitko nema prava da nas sve trpa
na tu stranu Nepravda je nama koji
smo protiv ustasstva. I
ostahh Kanadana.
Katarina priznaje
da je u ustaSkim zatvorima 1 logorima
ubijeno 73.000 ljudi. A da li je malo?
Zar nije za zgrazanje i osudu?
Da se vratimo vijesti da papa Ivan
Pavao hoce da posjeti Jugoslaviju. Mi
smo protiv toga. Smatramo da bi taj
posjet uznemirio narode Jugoslavije.
Papini ljudi su vec podigli pitanje
Stepinca i to ne pokazuje dobre na- -
mjeio
Kanadskim i amenekim 'Hrvatima
da se paze ljudi koji
brane Stepinca - to nijesamo obrana
Stepinca vec i idajniekog l locinac
kog ustaskog rezima. sto nn je glavni
il) To nam smeta i kao kanadskim l
amenekim giadamma najvise na
sem ugledu kao postemm ljuciima
kop ne ele da se nigdje dogodi ono
sto se u pioslom ratu dogodilo hi at
skom l ostalim narodima Jugoslaviie
Ova piepoiuka moe d.t vai i a
di uge dosoljenike l Jugoslaviji4
Svi tieba di se alaemo a bolje
odnose medu ljudima l naiodima a
sv ictski mil '
Moda hrvatskom l ostalim naro
dima Jugoslavije jos
kako hi tiebalo biti all )e stotinu l
hiljadu puta bolje nego je bilo pod
Pavelicem. Nedicem, Rupnikom i
ostalim idajnicima Л biti ce mi bo
he ako nastave putem kojim su posh
piema omnia koji hoce da nase na
i ode vrate u stanje kakvo )e bilo pod
Pavelicem, Nedicem i Rupnjikom.
imamo samo preir
Ivo BOZICKOVIC
Hollywood je konacno snimio do-ba- r
film Zove se The River (Rijeka)
To je pnea o farmenma u amenckoj
drzavi Tennessee (Tenesi), koji su
pnsiljeni da rade kao u
tvornici celika Jedan farmer se ko-nacno
odupirao planovima poslo-davca- ,
sto je potaklo druge farm ere
da raskopaju nasipe l potope njegovu
zemlju Farmen konacno uvidaju tko
l
Vnjedi vidjeti
Narodi svijeta uvidaju da se opa-- ,
snost nuklearnog rata povecava 1 po-- j
jacavaju aktivnosti za mir.
I U Tokiju je nedavno saopceno da
j je unija japanskih ucitelja sabrala 18
i mihjuna potpisa na peticiju koja
trazi da se smanje izdaci na vojne
i svrhe l povecaju izdaci za skolstvo
Japanski hstovi "Mainici" l "Jomiu-n- "
su u decembru proveh ankete koje
su pokazale da se 70 posto japanskog
naroda protivi povecanju vojnih lzda-- '
taka
I Vise od 300 japanskih gradova i
I drugih mjesta su se proglasili beza-- I
tomskim zonama. Taj pokret je uzeo
l takav mah, da je pokrenut i list pod
lmenom "Glasnik ne-nuklear- nih gra-dova"
(Non-Nucle- ar Citie's Herald).
Takesi Kurzokawa,
vijeca japanskih unija
(Trade Unions General Council) je iz-jav- io
da su japanski radnici jedin-stve- ni
u borbi protiv nuklearnog rata
U Italiji, Generalna
rada, najvece druStvo talijanskih rad-nik- a,
je osudila koriStenje talijanskih
luka po americkim
je sudjelovala i u veli-ko- j
na otoku Madda-len- a
u Sardiniji, gdje se nalazi baza
tih
U Maddaleni je i or-ganizac- ija
za obranu mira.
U Britaniji je odrzana velika
kod avionske baze Al-conbu- ry,
gdje ce biti smjestene ame-ritk- e
krstarece rakete.
U Glasgowu, Skotska, istaknute
vjerske licnosti uputile su apel pre-mijer- u
Margaretu Thatcher da sma-nj- i
vojne lzdatke i poveca izdatke za
ljudske potrebe, posebno na smanji- -
OJBORJTE
POVODO STA OBECAVA SK0LSTVA B.C.
KOJE UZMI UJU ONTARI JSKI
PREMJER?
predstavnik
Pejakovic-Ljubic- .
Pejakovic-Ljubi- c
odbacujemo.
obmanjivanje
PejkoviSLjubi£
preporucujemo
ni)eonakodobro
strajkolomci
jenjihovnepnjatelj sloznoseodupi-r- u
predsjednikGe-neralno- g
konferencija
podmornicama.
Konfederacija
demonstraciji
podmornica.
uspostavljena
de-monstrac-ija
Za novog vodu Konzervativne
stranke provincije Ontario labran je
Frank Miller
On je proglasio da mu je prvi l glavni
adatak stvaranje novih radnih mjesta
l obnova ekonomije
Medutim. list The Globe ,md ILul
je objavio listu mjera koje on namie
rava podueti oveime all na to] listi
nema ni jedne nieci o neaposlenosti
l aposljavanju Moda nas e The
Globe and Mail knvo obavjestio''
Takve mjere su obecavali l fede
ralni konervativci u lborno) kampa
up Danas kazu da je to stvar binisa
Bimsmeni povecavaju proivodnju
ah slabo aposljavaju Hoce li bolje
bid u Ontanu"'
Racuna se da u Ontanu sada mi.i
400 hiljada nezaposlenih A koliko ie
onih koji su ispali iz statistike"'
Miller je bio ministar (trgovine l m-(lustri- )a)
u dosadasnjoj konervativ-no- j
viadi Ontana kojoj je na celu bio
William Davies Pa sta je napravio9
Zar nije mogao da nesto uradi za ne-aposle- ne ljude''
Od Millera ne treba ocekivati vise
nego ie dosad dao, a to je vrlo malo
On )e poznat kao jos veci desnicar
od ostale tropce koja su se natjecala
za poloaj premijera Sta se od takvih
moe ocekivati"' Njihova glavna bnga
je brznis. profit, ne radni ljudi
Glavna Millerova bnga sada je da
uevrsti svoj polozaj i produzi konzerva-tivn- u
upravu, pa ce raspisati izbore
Radni ljudi treba da se organiziraju
l organizirano suprostave konzervativ-no- ]
masini
Konzervativci vode drzavne poslove
u Ontano-- u vec cetrdeset godina — vn-jem- e
je za promjenu, izbor novih posla-nik- a
l stvaranje bolje viade
vanje nezaposlenosti l siromastva
Bntanski aktivisti za obranu mira
nastavljaju protestima protiv amenc-kih
raketnih baza Greenham Com-mon
l Molesworth Oko tih baza stvo-ren- a
su naselja od satora, a vlada pri-je- ti
da ce demonstrante strpati u za-tvo- r.
U Nizozemkoj organizirane su de-monstrac-ije
protiv amencke zracne
baze u Soeseterbergand-- u uspostav-Ije- n
je mirovni kamp. Policrja je na-pal- a
zene koje su demonstrirale kod
zracne baze Volkel.
Tredunionisti zauzimaju vazno
mjesto u britanskom l nizozemskom
pokretu za mir.
Ibrahim Zakaria, generalni sekre-ta- r
Svjetske federacije tredunija
(World Federation of Trade Unions),
koja ima 206 milijuna clanova u svojoj
poruci radnim ljudima svijeta je ka-zao
da mir zahtjeva najsire jedinstvo
u akcijama za mir.
On je naglasio da jedinstvo boraca
za mir i organiziranih radnika raste
u svim zemljama. Cijeli svijet pati
zbog glupe kampanje imperijalizma
da postigne svjetsko gospodarstvo, re-ka- o
je Zakaria.
Zakaria je kazao da narodi mnogih
krajeva svijeta, osobito narodi Afri-ke- ,
stradaju zbog trke u naoruzanju
koja donosi masne profite vojno-in-dustrijsko- m
kompleksu..
"Svakog dana hiljade ljudi ostaju
bez posla i ulaze u armiju nezaposle-ni- h
cak i u industrijski razvijenim ka-pitalistick-im
zemljama", rekao je Za-karia.
On je naglasio da je u interesu rad-nih
ljudi da se ukljuce u pokret protiv
trke u naoruzanju.
Skolstvo u British Columbiji je u kni Urok krie je vladina odluka
da smanji ldatke a skolstvo Tome
se protive ucenici, roditelji uceni-ka- .
ucitelp l skolskiodbon. vecina na-- l oda
Ucenici u Kitimatu l sedam sred-n)i- h skola u Vancouveiu su vec straj-kova- li Student l u Vancouveru sada
se dogovarapi o daljnim mjerama
Anketa pokauje da 72 7 posto rodi-telj- a
u Vancouveru ne odobrava vla-din- o
smaniivanje ldataka za skol-stvo
Samo 112 posto roditelja se slae s smanjivan'em a 16 1 posto je
neopredjeljeno
Provinci)alni ministar prosvjete
Jack Heinnch, brani smanjivanje iz-data- ka
On pnjeti raspustanjem skol-ski- h odbora i zatvaranjem studenata
koji strajkuju
On kaze da ucitelji u srednjim sko-lam- a
imaju po 22 l 24 ucenika Uce-nici
pak tvrde da to nije istina Mnogi raredi imaju po 36 ucenika
Razlog za povecanje ucenika u raz-redim- a
je otpustanje ucitelja — kazu
da je vec otpusteno oko 2 hiljade u
ciieloj provinciji
Henrich namjerava da ove godine
smanji dopnnos skolskom odboru u
Vancouveru za jos 17 milijuna dolara
pa ce biti otpusteno jos 500-60- 0 ucite-lja
Ucenici, roditelji, ucitelji i skolski
odbon kazu da se tako dalje ne moze.
U 1985-198- 6 godine vlada ceza skol-stvo
pndonijeti milijardu l 624 mili-juna
dolara ill 75 milijuna manje,
nego prosle godine.
Henrich tvrdi da vlada ne moze vise
pndonijeti jer se protive biznismeni
l oni koji placaju porez
Moze se vjerovati da su biznismeni
protiv, ah sigurno ne i svi platise po-rez- a
Porez placaju i svi roditelji
djece koji se protive smanjivanju iz-data- ka
za skolstvo
Sta vlada hoce da postigne?
Neka Eleonora Schonbrun pise u
konzervativnom listu The Province:
"Vecina socijalkrediterskih zastup-mk- a
su bogati biznismeni i oni si-gurno
nece poduzeti nista sto bi sma-njil- o
njihove prihode. Ja pretpostav-lja- m da oni smatraju da naobrazena
radna snaga nece biti potrebna u bu-ducnos- ti.
Oni nam kazu da im nasa
djeca vise nisu potrebna osim kao po-sluzni- ci, prodavaci sladoleda itd.
"Posebna bistra, motivirana djeca
ce biti koristena za visoko kvalit'ici-ran- e
tehnidke poslove za instaliranje
l odrzavanje automatiziranih proi-zvodn- ih
sistema koji su nistili brojne
poslove. Ostala nasa djeca nisu po-trebna
radnoj snazi buducnosti".
Primjeceno je da su bogatiji
gradani po6eli da otvaraju privatne
Skole za svoju djecu.
Sta ce biti s djecom ostalih grada-na- ?
Izgleda da se provincijalna vlada
ne brine o kretanju druStva. Ona po-stu- pa onako kako hoce bogatasi i nji-hove
korporacije.
Situacija je ozbiljna i svi gradani
treba da razmisTjaju o "skolskom si-stem- u"
i o drugim drustvenim pojava-ma- ".
Ovo sto se dogada u B.C. nije stvar
samo ove provincije — tako je i drug-dj- e,
mada se jos svugdje ne primje-cuj- e
tako kao u ovoj provinciji.
S.M.