Nase Novine, April 04, 1985

              Ш№ж?Ша1утп1?&?&
Glavni predstavnici amencke vanj-sk- e
politike su u line demokracije
proglasili amentkii pravo na oruzanu
intcrvenciju u Contralno) Amenei
Mada je Nikaragva samo u nekoliko
navrata spomcnuta. iz izlaganja je
ocevidno da je (a drzava koja amene
koj administraciji trenutacno zadaje
najvise problema. "Nasi interest u
Nikaragvi su ociti", rekao je Weinber-ger.
"Mi nemozemo dopustiti da Nika-ragv- a
postane jos jedna Kuba na Ka-ribsko- m
otocju, tako blizu kontinen-taln- e
Amerike."
"Buducnost demokracije je ovdje u
pitanju", izjavio je Shultz. "Ako snage
diktatura nastave s pomaganjem i
otvorenom borbom u ime nekog "pro-letersko- g internacionalizma" onda bi
bilo absurdno da se demokratski re-zi- mi ustrucavaju podrzavati nacela
demokracije cak i pomocu kolektivne
samobrane. Dalje je dodao, "Vitalni
interesi nase drzave i nasa moralna
odgovornost je prema nasim prijate-ljim- a
koji se bore za slobodu".
Na pitanje jednog novinara zasto
administracija (americka) podrzava
teroriste koji se u Nikaragvi bore pro-ti- v
demokratski-izabran- e sandini-stick- e
vlade, Shultz je odgovori: "To
nisu teroristi, vec borci za slobodu".
U nekoliko navrata, obojica Shultz
i Weinberger su se osvrnuli na pove-cavanj- e
vojnih snaga i odvajanje sto
veceg dijela budzeta za vojne svrhe u
Nikaragvi. To za njih predstavlja do-ka- z
da Nikaragva "izvaza" svoju soci-jalistick- u
revoluciju. Nisu medutim,
pretpostavili da je razlog povecava-nj- a
odvajanja sredstava za vojne
svrhe bas prijetnja intervencije i ve-lik- a
podrska koju administracija do-djelu- je kontrarevolucionarnim sna-gam- a
u toj zemlji.
SO
tO
JO
to
sO
tO
sO
to
to
"J
?o
sO
sO
fa
nJ
Ronald Reagan trazi od americkog Kongresa odo-brenj- e budzeta za 973.7 milijardi dolara da bi, kao
bajagi, smanjio amcricki deficit sa povecanjem izda-taka
za naoruzanje ali smanjenjem izdataka .a soci-jaln- e
pomoci i domaci privredni razvoj.
Kongresmeni, ukljuciv tu i republikanske, koji su
videli budzet odmah su ustali protiv i nazvali ga ne-realni- m.
Republikanski senator Robert Dole, voda republi-kanske
vecine, izjavio je da bi on vise volio da je
Reagan predlozio smanjenje budzeta za naoruzanje.
Reaganovo smanjenje izdataka osetice studenti,
zdravstvena nega za veterane i starije, farmeri, pro-gra- mi
za pronalazenje energije i njen razvoj, pozaj-mic- e
za manje biznismene, programi za zastitu cove-kov- e
okoline, zeleznice, tranzitne mreze, eksport-im-po- rt
banka, administracija malih biznisa, lokalne
uprave po gradovima i manjim mestima itd.
U njegovoj poruci Reagan i ne krije da ce njegov
budzet naici na otpor kod ogromne vecine Amerika-naca- .
On uporno insistira da je jos vece naoruzanje
potrebno i da se ono mora povecavati na stetu civilne
industrije, a istovremeno i preti kongresmenima:
ako ne odobre njegov budzet za naoruzanje — nalju-tic- e
Pentagon.
Na prvim izborima Reagan je obecao da ce dravni
deficit izbalansirati do 1984. godine a tad je deficit
iznosio 78.9 milijardi dolara. Medulim, deficit ce ove
godine iznositi 222 milijarde dolara.
Reaganov prijatelj Brian Mulroney vec se sporec-ka- o
sa ontarijskim novoizabranim vodom konzerva-tivn- e
partije Millerom, po pitanju americke odgovor-nost- i
za zagadivanje kanadskih jezera i reka.
Mulroney se previse saginje prod Reaganom po
svim drugim pitanjima, koja Kanadu dovode u eko-noms- ki
i politicki zavisan polozaj.
NAKON DRUGK INAUGURACIJE
RON A LI) A REAGAN A
UMJESTO PARADE DEMONSTEACIJE
Zbog nezapamvem- - studoni u Washingtonu
iioaganova parada nije odrzana, ali su na ulice
izisli aktivisti pacifistickih organizacija.
WASHINGTON. Nekoliko stotina gradana
Washmglona izislo je 21. januara u podne na
"antireganovske demonstracije", kojima je bio
cilj da budu neka vrsta protuteze njegovoj inau-guracion- oj paradi. Reaganova parada, medu-tim,
nije ni odrzana. Nezapamcena studen koja
je od pnje dvadana zahvatila glavni grad i spu-stil- a
zivu na minus 20 stupnjeva sprijecila je
odrzavanje svecanc parade. Ceremonija inau-guarij- e odrzana je u zgradi Kongresa, pred
samo oko 1000 uzvanika.
Ta polarna studen nije sprijecila organiza-tor- e "antireaganovske demonstracije", da pri-jed- u dio puta od Capitol Hilla prema Bijeloj
kuci, kuda se trebala kretati predsjednicka pa- rada.
Demonstracije su organizirale grupe koje se
bore za ljudska prava, kao i aktivisti pacifistic-kih
organizacija. Medu parolama koje su nosili
demonstranti najdominantnija je bila ona koja
glasi: Hocemo posao, a ne bombe!"
Na slicne demonstracije pripadnici tih orga-nizacija
bili su izisli na vasingtonske ulice i 20.
januara. Na celu protestnog marsa za gradan-sk- a
prava i jedan od predsjednickih kandidata
Demokratske stranke na proslim izborima
Jesse Jackson.
Demonstranti su kritizirali Reaganovu rato-born- u
politiku, a posebno njegov kurs na soci-jalno- m planu koji je doveo, kako su isticali, do
toga da "bogata Amerika postaje sve bogatija,
a siromasna sve siromasnija".
WWnS325EWW5252WW52W52WWSZ52WS
Yugoslav Weekly
Community Newspaper
1931 --ft 1985
VOL., 54, NO. 5 (637)
THURSDAY, FEB. 7, 1985
—
w
Jesse Jackson: „Posao, ne bombe' "'' '-
- s
."Wi
32 MILIJARDE ZA NAORUZANJE